Ekstremna vrućina na globalnom nivou se nastavlja. Proteklog mjeseca svijet je pretrpio najtopliji zabilježen april, prema novim podacima Copernicusa, službe Europske unije za praćenje klime, a 2024. godina bi mogla nadmašiti prethodnu kao najtoplija u historiji.

“Najvreliji” april ikad zaokružio je 11 uzastopnih mjeseci globalnih temperatura bez presedana. S tim novim podacima, neki naučnici upozoravaju da postoji velika šansa da bi 2024. mogla nadmašiti 2023. kao najtoplija godina u historiji.

Prošli je mjesec bio 1,58 stepena topliji od prosječnog aprila u eri prije industrijalizacije i 0,67 stepeni iznad prosječnog aprila između 1991. i 2020. godine, otkrio je Copernicus.

Globalna vrućina oceana u aprilu također je bila rekordna 13. mjesec zaredom. Površinska temperatura oceana dosegnula je 21,04 stepena, najviše zabilježeno u aprilu, i samo djelić ispod ukupnog rekorda postavljenog u martu, prema podacima Copernicusa.

Utjecaj na morske sisteme je razoran. Masovno izbjeljivanje koralja dogodilo se ovog proljeća, za što su naučnici rekli da bi moglo biti dosad najgore zabilježeno.

Globalna vrućina bez presedana potaknuta je dugoročnim trendom globalnog zatopljenja — uglavnom uzrokovanim ljudskim izgaranjem fosilnih goriva — potaknuto El Niñom, prirodnim klimatskim fenomenom koji ima tendenciju utjecaja na zagrijavanje.

El Niño sada slabi, ali nije iznenađujuće da svijet još uvijek doživljava neviđene vrućine, rekao je Zeke Hausfather, voditelj klimatskih istraživanja u Stripeu i istraživač na Berkeley Earthu.

Godina nakon vrhunca El Niña obično je toplija. I dok se toplinski rekordi još uvijek postavljaju iz mjeseca u mjesec, margine na kojima se ruše manje su nego što su bile 2023. godine.

Trenutna vrućina “mnogo je očekivanija od rušenja rekorda od 0,3 do 0,5 stepeni koje smo vidjeli u drugoj polovici 2023.”, rekao je Hausfather za CNN.

Hausfather procjenjuje 66% šanse da će 2024. biti najtoplija godina zabilježena, a 99% je vjerovatnost da će biti druga najtoplija. Trenutno najbolja procjena je da će biti nešto iznad 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, rekao je.

Zemlje su se složile ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijske razine. Iako se to odnosi na dugoročno zagrijavanje tijekom desetljeća, a ne na jedan mjesec ili godinu, znanstvenici kažu da su ova privremena kršenja jasan i alarmantan signal ubrzanja klimatskih promjena.

Ono što će se dogoditi u sljedećih nekoliko mjeseci pomoći će znanstvenicima da razumiju jesu li neočekivano visoke temperature 2023. bile privremena pojava, “ili znak nečeg novog što bi moglo potaknuti brže zagrijavanje nego što se ranije očekivalo”, rekao je Hausfather.

“Ako globalna temperatura padne izvan rekordnog područja nakon sljedeća dva mjeseca, bit će to utješan znak da se klima ponaša malo predvidljivije”, dodao je.

No, upozorio je, čak i ako se to dogodi, svijet je još uvijek na putu zatopljenja od blizu tri stepena, što bi donijelo katastrofalne posljedice.

Dok prirodni klimatski ciklusi poput El Niña dolaze i odlaze, “sve veće koncentracije stakleničkih plinova nastavit će gurati globalnu temperaturu prema novim rekordima”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad