Da li je Evropa spremna poslati vojnike u poslijeratnu Ukrajinu?

Ovu hipotetičku situaciju opisuje Politico, ali upravo ovakve scenarije vojni planeri diljem Evrope moraju uzeti u obzir dok rasprave o slanju mirovnih trupa u Ukrajinu dobivaju na zamahu.
S predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom - koji obećava brzo završiti rat u Ukrajini, čak i ako to znači ustupanje teritorija Rusiji - Evropa se užurbano pokušava snaći u tome kakvu će ulogu igrati izvan povećanja svojih obrambenih proračuna i opskrbe oružjem Kijevu. Jedan od modela o kojima se raspravlja je raspoređivanje evropskih mirovnih snaga za provedbu potencijalnog prekida vatre.

Razgovori o evropskim mirovnim snagama su ozbiljno započeli. No nitko još nije smislio kako pomaknuti raspravu naprijed.

"Ovo je najkritičnija odluka koju će Europljani morati donijeti 2025. godine", rekao je Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će njegova zemlja igrati "punu ulogu" u bilo kakvim potencijalnim mirovnim snagama za Ukrajinu tijekom posjeta Kijevu prošli tjedan, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Evropljani trebaju "izgraditi sigurnosne garancije" za Ukrajinu. Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys također nije isključio slanje trupa u Ukrajinu.

Trenutni pregovori fokusirani su na sastavljanje odvraćajuće snage od do 50.000 vojnika iz pet do šest različitih evropskih zemalja, koje bi osiguravale liniju razgraničenja između ukrajinskih i ruskih snaga u slučaju prekida vatre, prema dvojici evropskih diplomata. Prema jednom evropskom sigurnosnom dužnosniku, Britanci i Francuzi već su započeli preliminarno planiranje.

Međutim, malo je drugih zapadnih čelnika pokazalo spremnost da pošalju svoje vojnike u opasnost. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je za Bloomberg da bi svaka mirovna snaga zahtijevala podršku SAD-a, no malo je vjerojatno da će američke trupe biti prisutne s obzirom na Trumpovu izolacionističku politiku.

Gady je rekao da, ako Ukrajina ne može ući u NATO, što je malo vjerojatno dok vodi rat, neka vrsta plana koja uključuje mirovne snage je "jedina opcija".

"Posljedice prekida vatre koji se ne nadzire, koji ne podržavaju evropske snage niti američke snage, vjerojatno će dovesti do uzastopnog rata, krvavijeg i destruktivnijeg", rekao je.

Teška rasprava

Macron je naizgled bio usamljen u februaru 2024. godine kada je odbio isključiti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, ali mnogo se toga može promijeniti u godini dana.

Međutim, situacija je bila drugačija u decembru, kada je francuski predsjednik na marginama otvaranja obnovljene katedrale Notre Dame u Parizu susreo tadašnjeg novoizabranog predsjednika Trumpa i Zelenskog. Trump je navodno zatražio od njih da predstave "vjerodostojno rješenje" za Ukrajinu. Nekoliko dana kasnije, Zelenski je javno rekao da je raspoređivanje evropskih trupa izvediva ideja.

Perspektiva mirovnih snaga napokon je dobila zamah. Macron, osjetivši priliku, krenuo je u iznenadni posjet Varšavi kako bi pridobio Poljake.

No razgovori su naglo stali prije nego što su se uistinu mogli pokrenuti. Poljski premijer Donald Tusk rekao je novinarima da želi "prekinuti svaku spekulaciju" o toj ideji. Macron je zauzvrat skratio svoju posjetu, navodno zbog domaćih političkih razloga.

"To je proces s usponima i padovima", rekao je Nicolas Tenzer, predavač na Sciences Po u Parizu. "Postoji mnogo oklijevanja. Emmanuel Macron snažno gura tu ideju ... a moj je dojam da se razgovori nastavljaju s nekoliko zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, baltičke i nordijske države, a možda i Češku", rekao je.

Za Tenzera i druge analitičare, oklijevanje proizlazi iz rizika raspoređivanja trupa u Ukrajinu, vjerojatnosti trajnog prekida vatre i neizvjesnosti oko Trumpovih namjera.

No prema dvojici europskih diplomata koji su govorili za Politico, razgovori se nastavljaju uprkos svemu.

Gady je rekao da jedan od modela koji služi kao inspiracija jest ono što je bivši američki predsjednik Bill Clinton jednom nazvao "najstrašnijim mjestom na svijetu": demilitarizirana zona koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju, dvije zemlje koje su tehnički još uvijek u ratu.

Visoki francuski vojni dužnosnik rekao je za Politico da će se, koji god okvir bude odabran, on vjerojatno brzo razviti sada kad je Trump predsjednik i želi "diplomatske pobjede unutar svojih prvih 100 dana".

Međutim, dužnosnik, koji je tražio anonimnost kako bi otvoreno govorio o ovoj temi, upozorio je da postoji "puno toga što bi moglo osujetiti" plan mirovnih snaga.

Pogled sa strane

Sve ovo moglo bi biti uzalud. Svaka mirovna snaga mora biti dogovorena između Rusije i Ukrajine, napominje Francois Heisbourg, viši savjetnik s londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije.

"To je čista hipotetika", rekao je Heisbourg. "Bit će izvanredno teško natjerati Evropljane da se međusobno dogovore, gotovo jednako teško kao i Ukrajinu i Rusiju da se dogovore o rješenju sukoba".

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je ideju o mirovnim snagama u Ukrajini i rekao da Rusija "nije zadovoljna" prijedlogom. Za Kijev bi prekid vatre i raspoređivanje europskih trupa značili prihvaćanje teritorijalnih ustupaka i rizik od još jačih ruskih napada u budućnosti.

Nije ništa manje neizvjesno što će Trump odlučiti. Svaki plan za raspoređivanje evropskih trupa u Ukrajinu — posebno iz zemalja članica NATO-a — vjerojatno će trebati podršku SAD-a kako bi bio učinkovito sredstvo odvraćanja. To bi zadržalo Trumpa uključenog u Evropu, što on ne želi.

Tu je i pitanje očitog porasta proruske potpore u zapadnoj Evropi i onoga što je Gady, bivši vojni planer, nazvao "općim ratnim zamorom".

Za sada Evropa mora ozbiljno preispitati svoj odnos s Ukrajinom i zašto je ona važna za evropsku sigurnost, izvan retorike o trajnoj podršci Kijevu, rekao je Gady.

Ali, kako piše Politico, jedno je sigurno. U nekom trenutku u budućnosti, Trump će se obratiti Evropljanima i reći im da je Ukrajina njihov problem — ako to već nije učinio.