Da li je ovo početak "stoljeća poniženja" za Evropu?

Nakon poraza od Britanaca u Prvom opijumskom ratu, dinastija Qing je 1842. godine potpisala sporazum kojim je Kina bila osuđena na više od sto godina stranog ugnjetavanja i kolonijalne kontrole trgovinske politike.

Bio je to prvi u nizu tzv. “nejednakih sporazuma”, u kojima je vojska i tehnološki dominantna sila tog vremena nametala jednostrane uvjete kako bi smanjila ogroman trgovinski deficit.

Zvuči poznato? Naprijed skoro dva stoljeća, i EU tek počinje shvatati kako to izgleda.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prošlog mjeseca je požurila u golf odmaralište Donalda Trumpa u Turnberryju u Škotskoj da finalizira izrazito nebalansirani trgovinski sporazum, što je izazvalo zabrinutost kod političara i analitičara da je Europa izgubila utjecaj koji je nekada smatrala svojim kao vodeća globalna trgovinska sila.

Kritičari von der Leyen brzo su tvrdili da prihvatanje Trumpove tarife od 15 posto na većinu evropskih proizvoda predstavlja čin “pokornosti”, “jasan politički poraz za EU” i “ideološku i moralnu kapitulaciju”.

Ako je očekivala da će to zadržati američkog predsjednika podalje, uslijedilo je brutalno razočarenje. Čim je tinta na trgovinskom sporazumu bila tek suha, Trump je u ponedjeljak dodatno zaprijetio novim carinama EU zbog digitalnih regulacija koje bi pogodile američke tehnološke gigante. Ukoliko EU ne bi popustila, Sjedinjene Države bi prestale izvoziti vitalne mikrochip tehnologije, upozorio je.

Njegova prijetnja uslijedila je manje od sedmicu dana nakon što je Brisel vjerovao da je dobio pismenu garanciju od Washingtona da je njegov digitalni pravni okvir, i suverenitet, siguran.

Trump može koristiti ovu prinudnu prednost jer, baš kao britanski imperijalisti 19. stoljeća, drži vojnu i tehnološku moć i dobro zna da njegov evropski pandan znatno zaostaje u oba sektora. Zna da Evropa ne želi suočiti ruskog predsjednika Vladimira Putina bez američke vojne podrške i ne može funkcionirati bez američke chip tehnologije, pa smatra da može diktirati trgovinski dnevni red.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič prošlog mjeseca je snažno implicirao da je sporazum s SAD odraz strateške slabosti Europe i njene potrebe za američkom podrškom. “Nije riječ samo o trgovini: riječ je o sigurnosti, o Ukrajini, o trenutnoj geopolitičkoj volatilnosti”, objasnio je.

Trgovinski sporazum je “direktna funkcija slabosti Europe na sigurnosnom planu, činjenice da ne može osigurati vlastitu vojnu sigurnost i da 20 godina nije ulagala u vlastitu sigurnost”, rekao je Thorsten Benner, direktor Global Public Policy Institute u Berlinu, ističući i neuspjehe u ulaganju u “tehnološku snagu” i jačanju jedinstvenog tržišta.

Baš kao što je kinesko vodstvo zanemarivalo upozorenja tokom godina, tako je i Europa ignorirala znakove opasnosti.

“Plaćamo cijenu zato što smo ignorisali alarm koji smo dobili tijekom prve Trumpove administracije, i ponovno smo zaspali. Nadam se da to sada ne radimo”, rekla je Sabine Weyand, generalna direktorica za trgovinu u Evropskoj komisiji, obraćajući se panelu na European Forum Alpbach u ponedjeljak, prije nego što je Trump ponovno zaprijetio novim tarifama.

Jasno je da Trumpova nestabilna igra s tarifama nije gotova, a 27-nacionalni blok će se ove jeseni suočiti s daljnjim političkim uvredama i nejednakim ishodima pregovora. Da bi spriječila da poniženje postane trajno, EU se suočava s ogromnim zadatkom smanjenja svoje ovisnosti o SAD-u – u obrani, tehnologiji i finansijama.

Nemirne vode

Sporazum iz Nankinga, potpisan pod prisilom 1842. godine na britanskom ratnom brodu HMS Cornwallis u rijeci Yangtze, obavezao je Kineze da predaju teritorij Hong Konga britanskim kolonizatorima, plate odštetu i pristanu na “poštenu i razumnu” tarifu. Britanski trgovci su imali pravo trgovati u pet “ugovorenih luka” s kim god su željeli.

Opijumski rat započeo je ono što je Kina kasnije nazivala svojim “stoljećem poniženja”.

Britanci su prisilili Kineze na devastirajuću trgovinu opijumom kako bi London smanjio enormni deficit srebra prema Kini. To je era koja i danas oblikuje kinesku stratešku politiku, kako domaću, tako i međunarodnu.

Ključni faktor prinude dinastije Qing bio je neulaganje u vojni i tehnološki napredak. Poznato je da je kineski car Qianlong 1793. rekao Britancima da Kina ne treba “barbarske proizvode” drugih nacija. Iako su barut i vatreno oružje kineski izumi, nedostatak eksperimentiranja i inovacija usporio je njihov razvoj, što znači da su oružja dinastije Qing zaostajala 200 godina za britanskim u dizajnu, proizvodnji i tehnologiji.

Slično tome, EU je sada kažnjena zbog višedecenijskog zaostajanja za SAD-om. Smanjenje vojne potrošnje nakon Hladnog rata učinilo je evropske zemlje ovisnim o američkoj vojsci za sigurnost; komplacencija u vezi tehnološkog razvoja znači da EU sada zaostaje za globalnim rivalima u gotovo svim ključnim tehnologijama.

Predstavnik za trgovinu SAD-a Jamieson Greer je, s svoje strane, proglasio početak novog svjetskog poretka – koji je nazvao “Turnberry sistem” – uspoređujući trgovinski sporazum SAD-EU s poslijeratnim financijskim sistemom iz Bretton Woodsa 1944. godine.

Turbulencija pred nama

Napadom u ponedjeljak, Trump je pokazao malo poštovanja prema želji EU da izbjegne osjetljiva pitanja iz neobavezujuće zajedničke izjave. Nejasnoća četverostraničnog teksta ostavlja prostor za nove zahtjeve ili prijetnje odmazdom ako EU ne ispuni svoju stranu dogovora.

Dalje poniženje može uslijediti dok strane pokušavaju razraditi detalje, od tarifnog kvotnog sistema na čelik i aluminij do izuzetaka za određene sektore, koji još uvijek trebaju biti dogovoreni.

“Ovaj sporazum je toliko nejasan da postoje mnoge tačke u kojima se konflikti lako mogu eskalirati i koristiti kao opravdanje zašto drugi dijelovi neće biti provedeni”, rekao je Niclas Poitiers, istraživač u think-tanku Bruegel.

Na pitanje što bi se dogodilo ako EU ne ispuni obećanje o ulaganju 600 milijardi dolara u SAD, Trump je ranije ovog mjeseca rekao: “Pa, onda plaćaju tarife od 35 posto”.

EU je svjesna ove opasnosti. Evropska komisija tvrdi da cifra od 600 milijardi dolara odražava samo široke namjere korporativnog sektora koje birokrati u Briselu ne mogu prisiliti.

Ali Trump bi mogao iskoristiti to obećanje kao povod za nametanje viših tarifa.

“Očekujemo dalju turbulenciju”, rekao je visokopozicionirani zvaničnik EU, pod uvjetom anonimnosti. “Ali osjećamo da imamo vrlo jasnu osiguravajuću politiku”.

Prihvatanjem sporazuma, predstavljenog kao “manje loša” opcija nakon Trumpovih prijetnji tarifama, Brisel je pokazao da ucjena djeluje.

Peking će s interesom pratiti razvoj situacije, baš kao što su odnosi EU-Kina dosegnuli novi minimum, a kineska dominacija mineralima potrebnim Zapadu za zelene, digitalne i obrambene ambicije daje Pekingu ogromnu geopolitičku prednost.

Bijeg od irelevantnosti

Ali što, ako išta, blok može učiniti da ne produži svoje geopolitičko slabljenje?

U pripremi za sporazum, von der Leyen je više puta naglašavala da strategija EU u odnosima sa SAD-om treba počivati na tri elementa: spremnosti na kontramjere, diverzifikaciji trgovinskih partnera i jačanju jedinstvenog tržišta.

Za neke, EU treba vidjeti sporazum kao poziv na buđenje koji će omogućiti duboke promjene i povećati konkurentnost bloka kroz institucionalne reforme, kako je prošle godine naglašeno u izvještajima bivšeg predsjednika ECB-a Maria Draghija i bivšeg talijanskog premijera Enrica Lette.

Draghi je upozorio da Trumpova sposobnost da prisili blok da radi po njegovoj volji pokazuje da EU riskira irelevantnost, ili gore, ako ne konsolidira svoje djelovanje. Također je istaknuo neuspjehe u sigurnosti: “Evropa je slabo opremljena u svijetu gdje geo-ekonomija, sigurnost i stabilnost izvora snabdijevanja, a ne efikasnost, oblikuju međunarodne trgovinske odnose”, rekao je.

Eamon Drumm, istraživač u German Marshall Fund, također je naglasio važnost tretiranja evropskog poslovnog okruženja kao geopolitičkog resursa koji treba ojačati. Ulaganja u infrastrukturu, potražnju i kompanije potrebna su za smanjenje cijena energije, bolje korištenje evropskih štednji za ulaganja u evropske kompanije i dovršetak integracije kapitalnog tržišta, tvrdi Drumm.

Francuski ministar za Evropu Benjamin Haddad također je u razgovoru za POLITICO pozvao na “masovna ulaganja u AI, kvantno računarstvo i zelene tehnologije, te zaštitu naših suverenih industrija, baš kao što Amerikanci to čine”.

Slobodna trgovina

Za druge, odgovor leži u produbljivanju i diverzifikaciji trgovinskih veza: Brisel insistira da će uskoro biti objavljen trgovinski sporazum s Mercosur blokom južnoameričkih zemalja, a razmatra se i trgovina s Indonezijom, Indijom i drugima. Također se otvoreno razmatra intenziviranje trgovine s CPTPP blokom fokusiranim na Aziju.

“Pored modernizacije [Svjetske trgovinske organizacije], EU mora nastaviti graditi mrežu trgovinskih sporazuma s pouzdanim partnerima”, rekao je Bernd Lange, njemački socijaldemokrat i predsjednik trgovinskog odbora Evropskog parlamenta.

Drumm kaže da se Europa sada nalazi pred izborom:

“Hoće li ojačati svoju poziciju kao centar slobodne trgovine u svijetu gdje se globalizacija raspada, ili će postati bojno polje na kojem se odigrava rastuća konkurencija između Kine i Sjedinjenih Država?”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad