Britanski premijer Keir Starmer je nedavno dao veliko obećanje u vezi s evropskom sigurnošću. Međutim, kako piše Politico, postavlja da pitanje da li je Starmer precijenio sposobnosti britanske vojske koja je "u priličnom neredu", te je upitno da li može osigurati mir.
Britanija vidi sebe kao de facto evropskog lidera NATO-a. Uostalom, Ujedinjeno Kraljevstvo ima drugi najveći budžet za odbranu od svih NATO zemalja, odmah nakon SAD-a, te bogato iskustvo u vojnim operacijama tokom posljednjih nekoliko decenija. Osim toga, London je jedna od samo dvije evropske nuklearne sile, uz Pariz.
Zato, kada je Keir Starmer u ponedjeljak obećao britanske mirovne trupe za podršku bilo kojem budućem mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije, to nije bilo veliko iznenađenje za britanske saveznike – posebno jer predsjednik SAD-a Donald Trump gura Evropu da preuzme mnogo veću ulogu u sigurnosti Ukrajine.
Međutim, kako piše Politico, Starmerova projekcija samopouzdanja prikriva ono što se priznaje u vladi i među britanskim vojnim zapovjednicima: Britanska vojska je u priličnom neredu.
List navodi da "britanski status kao najjače evropske vojne sile u NATO-u možda više govori o slabosti evropskih odbrambenih kapaciteta nego o snazi samog Ujedinjenog Kraljevstva".
Ministar odbrane John Healey rekao je da je po stupanju na dužnost prošle godine otkrio da Britanija nije spremna za rat. "A ako nismo spremni za borbu, nismo ni u stanju da odvraćamo", rekao je.
Propali konsenzus
Britanski udio potrošnje na odbranu kao postotak BDP-a dramatično je opao nakon završetka Hladnog rata i dostigao plato početkom 21. vijeka.
Iako se precizni nivo potrošnje od tada neznatno povećavao ili smanjivao, Britanija proporcionalno troši otprilike isti dio budžeta na odbranu kao i na početku rata u Iraku 2003. godine.
Nedavne vlade su davale prednost ulaganjima u modernu visokotehnološku opremu, dok su istovremeno smanjivale broj vojnika.
Bivši premijer Boris Johnson tvrdio je 2021. godine da su "stari koncepti vođenja velikih tenkovskih bitaka na evropskom kopnu završeni", rekavši da "postoje druge, bolje stvari u koje bismo trebali ulagati... u budući borbeni zračni sistem, u sajber kapacitete – tako će izgledati ratovanje u budućnosti".
To je stav koji je brzo zastario. Rusija je samo nekoliko mjeseci kasnije izvršila invaziju na Ukrajinu, što je preraslo u dugotrajni kopneni rat. Međutim, taj stav je bio u skladu s dugogodišnjim konsenzusom na Zapadu.
H.R. McMaster, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je na događaju u Londonu u ponedjeljak: "Nijedna od naših vojski nije dovoljno velika", te da je američka mornarica "veća od britanske vojske".
"Možemo sami sebi pričati laži o tome, jer imamo ovu stvarno sjajnu opremu i više FPV
First-Person View] dronova ili nešto slično. Ali zapravo,
pobjeda] često ide strani s većim bataljonima", naveo je.
S obzirom na vrlo realnu mogućnost da će britanske trupe biti raspoređene u inostranstvo, čak i u mirovnom svojstvu, britanska vlada očigledno je svjesna hitne potrebe za povećanjem broja vojnika.
Očekuje se da će Starmer uskoro najaviti veliko povećanje potrošnje na odbranu po ubrzanom rasporedu – iako Ministarstvo finansija vrši pritisak na sve vladine resore da pronađu uštede.
Dodatno, britanska vlada je već započela reforme kako bi ubrzala dugotrajne procedure novačenja novih pripadnika britanske vojske.
Izvor iz Ministarstva odbrane, kojem je odobrena anonimnost kako bi razgovarao o internim razmišljanjima vlade, rekao je da će u nadolazećoj britanskoj reviziji odbrane, koja treba biti objavljena ovog proljeća, biti predstavljeni paketi mjera za poboljšanje beneficija za britanske vojne pripadnike u pokušaju da se poboljša zadržavanje kadra.
"Najveći problemi o kojima čujemo od trenutnih pripadnika službe odnose se na plate, brigu o djeci i stambena pitanja. Očekujte nešto u vezi sa svim ovim oblastima u reviziji odbrane", rekao je izvor.
Igra brojeva
Međutim, ove reforme će godinama prolaziti kroz sistem – i možda neće puno pomoći vladi da sastavi potencijalne mirovne snage u Ukrajini.
U januaru je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi "najmanje 200.000" mirovnjaka bilo potrebno ako bi se rat završio za pregovaračkim stolom.
Ako Trumpovo insistiranje na tome da američke trupe ne budu dio takvih snaga ostane nepromijenjeno, i ako Njemačka i Poljska ostanu pri svom očiglednom protivljenju raspoređivanju trupa, Starmer bi morao preuzeti vodeću ulogu.
Kako piše Politico, to bi moglo biti teško "s obzirom na to da Britanija ima samo 75.000 aktivnih pripadnika vojske – od kojih su mnogi u neborbenim ulogama – i oko 24.000 pripadnika rezervnog sastava".
Richard Dannatt, bivši načelnik britanske vojske koji je služio pod posljednjom laburističkom vladom, rekao je za BBC u ponedjeljak da Velika Britanija "nema ni brojčanu snagu ni opremu da rasporedi veliku silu na teren tokom dužeg vremenskog perioda".
"Sada, ako Keir Starmer to želi, to je u redu, britanska vojska će se uvijek odazvati, ali evo nas opet: Moramo imati pravi broj ljudi, s pravom količinom opreme i pravom obukom, i moramo to početi finansirati sada", dodao je.
Starmerov portparol u više je navrata u ponedjeljak odbio odgovoriti na pitanje da li Britanija ima dovoljno trupa za slanje značajnih mirovnih snaga u Ukrajinu.
Dodao je da bi bilo "preuranjeno" razgovarati o detaljima bilo kakvih mirovnih snaga.
Malcolm Chalmers, zamjenik direktora londonskog think tanka RUSI, rekao je da bi svaki dogovor morao uključivati američko učešće – uprkos trenutnim izjavama Bijele kuće.
"Premijer je rekao da su SAD ključne za pružanje sigurnosnih garancija Ukrajini", istakao je Chalmers. "Ako SAD to osigura, onda britanske snage mogu biti prilično male, čak i ako su tu da se bore, jer bi njihova uloga bila da posluže kao okidač za američku intervenciju".
Međutim, dodao je: "Teško je zamisliti da bi Rusija prihvatila veliku silu sastavljenu uglavnom od članica NATO-a kao dio dogovora".
Govoreći nakon samita evropskih lidera u ponedjeljak navečer, čini se da je Starmer – koji sljedeće sedmice putuje u Washington na razgovore s Trumpom – prepoznao ovu realnost.
"Evropa mora igrati svoju ulogu, i ja sam spreman razmotriti angažman britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako postoji trajni mirovni sporazum. Ali mora postojati američko osiguranje, jer je američka sigurnosna garancija jedini način da se efikasno odvrati Rusija od ponovnog napada na Ukrajinu", izjavio je.
Kako navodi Politico, ako ta poruka ne odjekne u Washingtonu, britanski premijer bi uskoro mogao biti u situaciji da mora pokazati da stoji iza svojih riječi.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare