Današnja dilema Njemačke: Zabraniti AfD ili ne?

“Važno je da stanovništvo zna da njemački Bundestag razmatra ovo pitanje i jasno iznosi odakle dolaze opasnosti za demokratiju”, rekla je Carmen Wegge, zastupnica iz Socijaldemokratske stranke (SPD) i jedna od predlagača prijedloga.
Međutim, mnogi političari iz glavnih stranaka — uključujući i neke iz njene stranke, poput kancelara Olafa Scholza — izrazili su sumnju.

Scholz je nedavno izjavio da bi “najgore što bi moglo da se desi” bilo pokušavanje zabrane stranke jer bi to moglo završiti “naopako”.

Danas će zakonodavci razmatrati prijedlog da se najviši njemački sud upućuje da ispita da li je AfD antidemokratska stranka, što je prvi korak ka njenoj legalnoj zabrani prema njemačkom zakonu.

Rasprava dolazi u trenutku kada konzervativni lider za kancelara, Friedrich Merz, pokušava da progura strožije mjere u vezi sa migracijama uz podršku krajnje desnice, čime se erodira “Brandmauer” (Vatreni zid) koji su glavne stranke podigle kako bi blokirale AfD. Ovaj korak koji ruši tabue izazvao je emocionalnu diskusiju o tome kako se nositi sa porastom ove stranke.

Iako prijedlog za ispitivanje zabrane AfD ima malo šansi da prođe, njegovi pokretači kažu da su obavezni da iskoriste sva sredstva koja su im dostupna prema njemačkom ustavu kako bi zaustavili stranku za koju vjeruju da predstavlja ozbiljnu prijetnju demokratiji.

Međutim, mnogi kritičari AfD-a strahuju da će rasprava o zabrani igrati u ruke krajnjoj desnici, dodatno udaljavajući mnoge birače stranke — i potpirujući narativ AfD-a da su glavne stranke te koje podrivaju demokratiju ignorišući demokratsku volju svojih brojnih pristalica. Stranka je na drugom mjestu sa 20 procenata prema anketama, uoči nacionalnih izbora zakazanih za 23. februar.

“Pozivi za zabranu AfD-a su potpuno apsurdni i otkrivaju antidemokratski stav onih koji iznose ove zahtjeve”, rekla je Alice Weidel, kandidatkinja AfD-a za kancelarku, za Politico prošle godine.

“Nikada više”

Njemački ustav, koji je dizajniran da spriječi ponavljanje nacističke vladavine, dozvoljava zabranu političkih stranaka koje pokušavaju da koriste demokratske metode za podkopavanje demokratije. Svaka stranka koja pokušava da naruši “slobodni demokratski osnovni poredak” može stoga biti zabranjena.

Međutim, standard za zabranu stranke je visok, a njemački sudovi su to učinili samo dva puta do sada: 1952. godine, za neofašističku Socijalističku Reich stranku, i 1956. godine, za Komunističku partiju Njemačke. Dva novija pokušaja da se zabrani neonacistička Nacionalna demokratska stranka (NPD) bila su neuspješna.

AfD je prvi put osvojila mjesta u Bundestagu 2017. godine i od tada postaje sve radikalnija. Elementi stranke proglašeni su ekstremističkim od strane domaćih obavještajnih agencija koje nadziru antiustavne grupe.

Pozivi za zabranu su se intenzivirali početkom prošle godine nakon izvještaja da su zvaničnici AfD-a učestvovali u tajnom sastanku desničarskih ekstremista koji su planirali masovnu deportaciju migranata i “neasimilovanih građana”.

Podrška zabrani — 124 zakonodavca, uključujući članove centar-lijeve SPD, Zelenih, kao i konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) — nemaju ni blizu dovoljno glasova da prođe prijedlog danas.

Međutim, ističu da je rastući uticaj AfD-a i nedavni akti provokacije — poput dijeljenja lažnih karata za deportaciju migranata kao kampanjski trik — doveli do toga da je još kritičnije nego ikada naglasiti ono što smatraju ekstremizmom stranke uoči nacionalnih izbora.

Mnogi drugi upozoravaju da je jedini način da se porazi AfD na izborima.

“Prilično sam siguran da postoje radikalni i ekstremni elementi u AfD-u”, rekao je lider konzervativaca u parlamentu Alexander Dobrindt na pres-konferenciji nakon što je prijedlog za zabranu prvi put predstavljen. “Ali ni pod kojim okolnostima ne želim da dam AfD-u dodatnu priliku da se prikaže kao žrtva”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje