De Berg za N1: AfD nije nacistička stranka, ali koristi neke od istih retoričkih strategija

De Berg je profesor njemačkih studija na Univerzitetu u Sheffieldu i autor knjige “Trump and Hitler: A Comparative Study in Lying”, objavljene 2024. godine, u kojoj analizira političku retoriku, populističko samopredstavljanje i strategije kojima su Donald Trump i Adolf Hitler gradili odnos sa svojim publikama.

AfD i pitanje koliko dugo može opstati “zaštitni zid”

Povod za razgovor bili su i posljednji izborni rezultati u Njemačkoj. AfD je na izborima u Saskoj-Anhaltu 6. septembra osvojio 43,8 posto glasova, dok je CDU završio na 17,2 posto. Dvije sedmice kasnije AfD je sa 38,2 posto bio prvi i u Mecklenburg-Vorpommernu, ispred SPD-a sa 35,5 posto, dok CDU sa 4,9 posto nije prešao izborni prag. U Berlinu, gdje su izbori održani istog dana, AfD je bio treći sa 16,3 posto glasova.

“Dakle, sasvim jasno su u usponu”, kazao je de Berg za N1.

Posebno pitanje za tradicionalne njemačke stranke, smatra, postaje takozvani Brandmauer — politički “zaštitni zid” kojim druge stranke odbijaju saradnju sa AfD-om.

“Među gotovo svim ostalim njemačkim strankama postoji stav da ne treba sarađivati s AfD-om. To je takozvani Brandmauer, odnosno politički zaštitni zid. Ali može li se to održati kada trećina ili gotovo polovina stanovništva glasa za tu ekstremističku stranku? Zato je situacija veoma zabrinjavajuća”, rekao je.

De Berg dio problema vidi i u načinu političke komunikacije kancelara Friedricha Merza. Za razliku od bivše kancelarke Angele Merkel, koja je, prema njegovim riječima, bila sposobna istovremeno priznati probleme i građanima ponuditi osjećaj sigurnosti, Merz zasad ne uspijeva ponuditi dovoljno pozitivnu viziju budućnosti Njemačke.

AfD, s druge strane, smatra de Berg, upravo u tome uspijeva.

“Ta slika može biti utopijska, netačna, pa i rasistička na mnoge načine, ali mnogim ljudima djeluje pozitivno”, kazao je.

“AfD nije nacistička stranka”

De Berg istovremeno upozorava i na pojednostavljena poređenja današnjeg AfD-a s nacistima.

“Ne mislim da je AfD nacistička stranka. To historijsko poređenje zapravo ne funkcioniše, iako postoje neke sličnosti o kojima možemo govoriti”, rekao je.

Sličnosti, prema njegovoj analizi, postoje prije svega u određenim retoričkim strategijama, uključujući stvaranje žrtvenog jarca i predstavljanje manjinskih grupa kao uzroka širih društvenih problema.

Ali postoje i fundamentalne razlike.

“Kada govorimo o nacionalsocijalizmu, mislimo na koncentracione logore, tajnu policiju, kult vođe, kult Führera i vojni ekspanzionizam. To nije slučaj s AfD-om”, rekao je de Berg.

Zbog toga smatra da etiketiranje AfD-a kao nacističke stranke može imati i suprotan politički efekat.

“Ako kažete da je AfD nacistička stranka (…) onda govorite tim biračima, gotovo 44 posto njih u Saskoj-Anhaltu, da su rasisti. A tako ih nikada nećete pridobiti”, kazao je.

Trump 2.0 i pritisak na medije

Drugi dio razgovora bio je posvećen Sjedinjenim Američkim Državama i potezima Donalda Trumpa u njegovom drugom mandatu.

Razgovor je vođen u trenutku ozbiljnog spora Bijele kuće sa CNN-om, MS NOW-om i Politicom. Te medijske kuće pokrenule su pravni postupak nakon što im je uskraćen pristup Bijeloj kući i učešće u predsjedničkom press poolu. Bijela kuća, s druge strane, tvrdi da pristup nije ustavno pravo i svoje poteze brani navodima o neprofesionalnom izvještavanju tih medija.

Za de Berga je to dio znatno šireg procesa.

“Ako uporedite Trumpa 2.0 s Trumpom 1.0, odnosno njegovim prvim mandatom, vidite da sve više pokušava gurati zemlju u smjeru neliberalne demokratije”, rekao je.

Posebno ga zabrinjava odnos vlasti prema opoziciji i medijima.

“U mnogim područjima života vidite kako ti ljudi pokušavaju izgurati svaku vrstu opozicije, počevši, naravno, od medija”, kazao je.

Prema njegovom mišljenju, pitanje sada nije samo šta će Trump pokušati uraditi već koliko su snažne američke institucije koje mu se mogu suprotstaviti.

“Morat ćemo vidjeti koliko je američka demokratija snažna, ali Trumpovi potezi kojima praktično ruši sve norme i vrijednosti koje je Amerika do sada imala i gura zemlju sve više prema neliberalnoj demokratiji u kojoj je on jedini centar moći, izuzetno su zabrinjavajući”, rekao je de Berg za N1.

“Počinju vjerovati u vlastitu propagandu”

De Berg se tokom razgovora vratio i na temu kojom se detaljno bavi u svojoj knjizi — političko laganje i trenutak u kojem politički lider počinje vjerovati u sliku koju je sam stvorio.

“To je problem s ljudima poput Trumpa. Oni su u suštini prevaranti. Trump je bio prevarant, odnosno obmanjivač, još dok je bio biznismen. Uvijek je lagao i pretjerivao”, rekao je.

Problem nastaje, tvrdi de Berg, kada takva politička strategija počne donositi uspjeh.

“Ako su uspješni i ljudi počnu vjerovati u njih, onda Trump i Hitler počnu vjerovati u vlastitu propagandu. Počinju vjerovati da zaista jesu ti uspješni biznismeni i uspješni političari, kakvima su uvjerili ljude da ih vide. Zato lideri poput Trumpa postaju sve apsolutističkiji što su uspješniji”, kazao je.

Govoreći o Trumpovom pristupu međunarodnoj politici i sukobu s Iranom, de Berg je ocijenio da američki predsjednik vanjsku politiku u velikoj mjeri posmatra kroz lične odnose i vlastiti politički autoritet.

Prema njegovom tumačenju, Trump se sada nalazi između svijesti da dosadašnji pristup Iranu ne daje željeni rezultat i političke potrebe da ne ostavi utisak da se povlači.

“Rat ne funkcioniše i on to zna, ali istovremeno ne želi izgubiti obraz. Zato zapravo ne zna šta može uraditi”, rekao je de Berg.

Upravo spoj populističke komunikacije, personalizacije politike i slabljenja institucionalnih ograničenja, prema de Bergovoj analizi, ostaje jedna od ključnih opasnosti i u SAD-u i u evropskim demokratijama suočenim s rastom krajnje desnice.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad