Gotovo 47 djece nestane svaki dan u Europi, upozorava se u novom istraživanju prekograničnog novinarskog kolektiva Lost in Europe koje pokazuje da je više od 50 hiljada djece migranata nestalo nakon dolaska u posljednje tri godine.

Podaci zatraženi od 31 europske zemlje, uključujući Austriju, Njemačku i Italiju, pokazuju da su najmanje 51 433 maloljetne izbjeglice bez pratnje registrirane kao nestale između 2021. i kraja 2023. Stvarna brojka mogla bi biti veća zbog neadekvatne dokumentacije slučajeva, a neke od zemalja ne prikupljaju ovu vrstu podataka, prenosi CNN.

Istraživanje se temelji na nalazima objavljenim 2021. koji su otkrili da je najmanje 18 hiljada djece migranata nestalo po dolasku u Europu u tri godine od januara 2018. do decembra 2020.

Aagje Ieven, glavna sekretarica organizacije Missing Children Europe, federacije koja okuplja lokalne organizacije diljem kontinenta, rekla je da povećani broj prijavljenih slučajeva otkrivenih istraživanjem služi kao oštar podsjetnik na mnoge slučajeve koji tek trebaju biti otkriveni.

“Veći dio ledenog brijega postaje vidljiv, a to je pozitivna evolucija”, rekla je, uspoređujući neprijavljene slučajeve s većim dijelom leda ispod površine vode. Od 31 kontaktirane zemlje, Lost in Europe primio je 20 odgovora, od kojih sedam nije imalo potrebne podatke, a 11 nije odgovorilo — što predstavlja poboljšanje u odnosu na ukupno 12 odgovora u 2021. Lost in Europe uspio je pronaći potrebne podatke za dvije zemlje koje ne odgovaraju –  Italija i Slovačka, prema službenim izvještajima.

Italija i Austrija vode u registraciji nestalih maloljetnika bez pratnje, s 22.899 odnosno 20.077 slučajeva, a slijede ih Belgija, Njemačka i Švicarska s između otprilike 2.200 i 1.200 prijavljenih slučajeva.

Međutim, veći brojevi u Italiji i Austriji ne znače nužno više slučajeva, već da postoje učinkovitiji sistemi prikupljanja podataka, rekao je Ieven. “Moramo natjerati sve zemlje da bolje izvještavaju”, rekla je za CNN, jer djeca mogu biti bolje zaštićena ako su u sistemu.

Sudbina nestale djece migranata bez pratnje je zabrinjavajuća, rekla je Ieven. “Izloženi su većem riziku da budu meta trgovaca ljudima, ako ih već nisu iskorištavali krijumčari da bi otplatili dugove ili zato što imaju kontrolu nad svojim voljenima ili njihovim pasošima”.

Više faktora doprinosi nestanku djece migranata. Postoji zabrinutost da su neki postali žrtve trgovaca ljudima ili da su bili izloženi iskorištavanju u seksualnoj industriji. Drugi nestaju svojevoljno jer ne vjeruju vlastima ili kako bi pobjegli od nesigurnih uvjeta.

Mnogi se sele u druge zemlje kako bi se spojili s rodbinom ili prijateljima, a da to nisu prijavili, tvrdi Ieven.

Čak je istaknula kako ih nedostatak mogućnosti za maloljetnike čini ranjivima na iskorištavanje, uz brojne traume koje prolaze prije nego što dođu u Europu. Studija Univerziteta Ghent iz 2022. pokazala je da je 84% djece doživjelo fizičko nasilje tokom migracije u Europu, a više od 90% tome je svjedočilo.

Prema Ujedinjenim narodima, djeca čine oko 40% raseljenih ljudi u svijetu. Dok bježe od ratova i sukoba, hiljade djece nađu se odvojene od svojih porodica i rodbine, a druga putuju sama, poslana od strane roditelja koji žele osigurati svoj opstanak.

Afganistan je bio zemlja porijekla za najmanje jednog od tri maloljetnika bez pratnje koji su nestali u Europi između 2021. i 2023. Broj afganistanske djece koja tamo stižu povećao se nakon što su talibani preuzeli vlast u augustu 2021.

Ostale značajne zemlje porijekla su Sirija, Tunis, Egipat i Maroko, prema podacima koje je prikupio Lost in Europe.

Patricia Durr, izvršna direktorica ECPAT UK, organizacije za dječja prava, naglasila je u komentarima za Lost in Europe da situacija predstavlja krizu u zaštiti djece, “pogoršanu kaznenim graničnim politikama i nedostatkom sigurnih i legalnih putova za djecu u Europi sigurno kretati između država članica”.

Glasnogovornik austrijskog ministarstva unutrašnjih poslova istaknuo je da značajan priljev zahtjeva za azilom maloljetnih izbjeglica bez pratnje predstavlja posebne izazove u pogledu pravnog zastupanja i prihvata, piše Lost in Europe.

Kao što je navedeno u izvještaju za 2020. Europsku migracijsku mrežu koju financira Europska unija, većina država članica EU ima mandat prijaviti i registrirati nestalu djecu u roku od 24 sata, ali, kao što sam čak istaknuo za CNN, ovaj zahtjev često nije ispunjen.

Patricia Durr izrazila je dodatnu zabrinutost zbog utjecaja koji će novi Pakt EU o migraciji i azilu, koji je Europski parlament odobrio u aprilu 2024., imati na djecu u pokretu. “Mjere kao što je uključivanje djece u pritvor u svrhu provjere jasno je kršenje njihovih prava prema međunarodnom pravu i povećat će njihovu ranjivost na nestanak, zlostavljanje i trgovinu”, rekla je.

Prema Ievenu, registracija djece migranata i priznavanje njihovih prava, uključujući pristup obrazovanju, ključni su za njihovu sigurnost. “Ono što će ih zaštititi jest razumijevanje da za njih postoji budućnost u sistemu, a ne izvan njega”, rekla je.

Lost in Europe je neprofitni prekogranični novinarski projekt koji istražuje nestanak djece migranata u Europi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad