“Buča, Borodjanka i Motižin će sada ući u evropsku historiju kao i bosanski gradovi Višegrad, Prijedor i Foča prije trideset godina: kao mjesta najtežih ratnih zločina", a “genocidni” zahtjevi Rusije ukazuju na to da bi moglo doći do onoga što se dogodilo ranije u Srebrenici, navodi njemački list Die Zeit.

List piše da je odgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina na evropske osude zločina koji su zabilježeni u ovim ukrajinskim gradovima “bio jasan”.

“Ruske snage su u petak ispalile vođenu raketu na željezničku stanicu u Kramatorsku, te ubili najmanje 50 ljudi koji su čekali na evakuaciju. Masakri imaju jednako jasan cilj: na taj način se Ukrajincima jasno daje do znanja šta ih čeka ako se ne pokore ili se čak ne odupru”, navodi Die Zeit.

Autor Philipp Ther piše da je Kramatorsk bio među onim gradovima Donbasa koje su ukrajinske trupe uspjele ponovo zauzeti tokom prve ruske invazije 2014. godine, a da je to tada bilo moguće samo zahvaljujući masovnoj podršci civilnog stanovništva, “koje gotovo bez izuzetka govori ruski na ovim prostorima, ali ne želi da pripada Putinovoj Rusiji”.

Stoga će se, kako predviđa on, masovni egzodus sa istoka i juga zemlje nastaviti.

On navodi da je to u suštini ratni cilj, jer je ukrajinskoj vojsci potrebna podrška civilnog stanovništva da osigura zalihe, uključujući tople obroke.

“Druga nuspojava je da transport i smještaj izbjeglica oslobađa ukrajinsku vladu drugih zadataka. U prihvatnim prostorima još uvijek pošteđenim ratom, prije ili kasnije će izbiti sukobi sa izbjeglicama koje pretežno govore ruski – sam jezik postaje sve više stigma. Na kraju, ali ne i manje važno, EU mora podnijeti mnogo veći teret nego u takozvanoj izbjegličkoj krizi 2015/16”, dodaje on.

Donbas poput Srebrenice

Ther navodi da Rusija ne samo da je poricala masakre u predgrađu Kijeva, nego je za njih i okrivila Ukrajinu i čak ih je opravdavala prošle sedmice, te da je politički novinar Timofei Sergeitsew pozvao na to “da se ime Ukrajine izbriše nakon ponovnog osvajanja, da provladino stanovništvo dobije pravednu kaznu i da se jedna čitava generacija ljudi prevaspita”.

“Ovde su manje važni ime i ličnost, bitno je gdje su objavljeni ovi genocidni zahtjevi: u državnoj “novinskoj agenciji” RIA Novosti. Druga Srebrenica je u zraku, pogotovo otkako je bivši ruski premijer i Putinov povjerenik Dmitrij Medvedev dao sličnu izjavu i maštao o Evroaziji od Vladivostoka do Lisabona”, upozorava Ther.

On navodi da je zločin u Srebrenici, što se često zanemaruje, također slijedio određenu vojnu logiku, “jer se u to vrijeme u Bosni radilo o skraćivanju frontova i osveti gradu koji se uspješno odbranio od neprijateljskog preuzimanja, poput dijela Donbasa koji je ostao ukrajinski nakon 2014. godine”.

U Mariupolju je, po procjenama ovog novinara, ubijeno “vjerovatno najmanje onoliko ljudi koliko u završnoj fazi srpskog rata protiv nezavisne Bosne”.

“Međutim, tačan broj žrtava nikada neće biti poznat, jer će ruski buldožeri jednostavno sravniti ruševine grada i žrtve rata koje leže ispod”, predviđa on.

Rat u BiH pokazatelj rezultata pogrešne politike

Ther navodi da je rat u BiH također “pokazatelj koliko daleko seže moralno zgražavanje u političkom smislu”.

“Zapadne države su znale za masakre, ali su – osim diplomatskih protesta – tek godinama kasnije poduzele vojnu akciju protiv toga”, piše on, te navodi da je jedan od razloga za takvo djelovanje tada bio strah od eskalacije rata, koji je danas još veći s nuklearnom silom, Rusijom.

On navodi da su bivši predsjednik Srbije, Slobodan Milošević, i njegovi saveznici u BiH “također relativno dugo imali slobodu da djeluju jer on nije mogao ozbiljno ugroziti EU”.

“Milošević je također mogao, kao i Putin, da napadne susjednu državu bez borbe na sopstvenoj teritoriji. To je obojici donijelo veliku prednost na domaćem terenu”, zaključuje Ther.

“Putin će, kao i Milošević, uspjeti da očuva lojalnost naroda”

On navodi da je životni standard u Srbiji je kontinuirano padao tokom 1990-ih godina, ali da to nije umanjilo lojalnost Miloševiću, te da se “isto može očekivati ​​i u slučaju Putina.”

“Za razliku od Brežnjevljevih vremena, skoro svi oni sada imaju televizor u boji u svom vikend domu i teško mogu izbjeći vladinu propagandu tamo. Nikada neće saznati da je ruska vojska iza sebe ostavila i brojne leševe palih vojnika u predgrađu Kijeva,” navodi Ther, te dodaje da ovakvo kršenje vojnog kodeksa časti odražava i “brutalizaciju ruske vojske i namjeru da se domaći front zaštiti od loših vijesti iz Ukrajine”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad