Nakon što je Trump objavio nove carine ekonomski analitičari redom povećavaju stopu vjerovatnoće da će i SAD i ostatak svijeta pasti u recesiju. No zapravo je teško uopće procijeniti moguće posljedice.
Koliko god da je američki predsjednik Donald Trump uvjeren kako se baš on sjetio rješenja za golemi vanjskotrgovinski deficit njegove zemlje, tako su ulagači na svjetskim berzama daleko manje sigurni da će carine donijeti nešto dobro. Ne treba čuditi što su redom pale vrijednosti dionica i na američkim i na berzama ostatka svijeta, ali od ove nedjelje se vidi i značajan pad svjetske cijene nafte, čak i zlata – ma koliko se ono smatralo “sigurnom lukom” u kriznim vremenima. Ali i zlato se dobrim dijelom uvozi u SAD, što opet znači plaćanje carine za kupce u toj zemlji, piše Deutsche Welle.
Budućnost u decimalu tačno
Pad na svjetskim berzama je dobrim dijelom posljedica pada čitavog volumena trgovine vrijednosnica – dakle ne samo što se nudi više nego što se traži, nego mnogi tek čekaju što će uopće biti. Istovremeno, od analitičara se hitno traže u postotak tačne procjene razvoja svjetske privrede pod ovim okolnostima.
A to je redovno nemoguće: američka banka JP Morgan je prije Trumpovih carina procjenjivala kako je vjerojatnost globalne recesije oko 40%, nakon nedjelje govore o 60%. Stručnjaci Deutsche Banka upozoravaju kako će nove carine “imati goleme posljedice za ovu godinu, ali i za godine i čak desetljeća pred nama”, a nizozemska banka ABN Amro procjenjuje da će privredni rast u EU “biti negdje oko nule” s “velikom vjerovatnoćom” negativnog kvartala. Niti Amerika tim carinama neće biti great again: ne samo da je proteklih dana pala vrijednost američkog dolara, nego čitav niz analitičara – S&P-a, Goldman Sachsa, banke UPS, Barclaysa – značajno povećavaju procjenu mogućnosti recesije u SAD-u dogledno doba na preko 30%.
(Još) nema ustupaka Trumpa
Procjene su nezahvalna zadaća jer tu se onda moraju kalkulirati ne samo američke carine, nego i protumjere zemalja na koje se odnose. Kina je gotovo odmah odgovorila jednakim carinama na robu iz SAD-a – dakle 34%, iz Indije koja je pogođena stopom od 26% se čuje kako “ne planira” protumjere – barem ne za sada dok se s Washingtonom razgovara o posebnom trgovinskom sporazumu. U Europskoj uniji se čuje protivljenje da i ona uvede carine po načelu “oko za oko, zub za zub” i predlaže se da se prije toga pokuša pregovarati. Posljednje vijesti iz Washingtona (8.4.) su kako Trump nije zainteresiran za nagodbu s Europljanima, a Kinezima prijeti i novim posljedicama jer su se drznuli odrediti carine za uvoz iz SAD-a.
Kina doista ima problem što njeno privredo – slično je i s privredom Njemačke – u velikoj mjeri ovisi o izvozu. Po statistikama Deutsche Banka, udio Kine u industrijskoj proizvodnji čitavog svijeta se u trideset godina popeo s pet na 32%, dok je udio SAD-a u tom razdoblju pao za gotovo trećinu na samo 15%. Utoliko će carine doista imati ozbiljnih posljedica za kinesku privredu – Goldman Sachs procjenjuje kako će ju to “koštati” najmanje 0,7% rasta BDP-a. Peking je svjestan da će imati problema, ali ima istine i u tvrdnji partijskog lista People's Daily koji piše da “nam nebo neće pasti na glavu (…) čak i ako američke carine budu imale posljedica”.
Još nigdar ni bilo…
No ekonomski stručnjaci misle kako će sam američki predsjednik veoma brzo morati shvatiti da takve mjere ugrožavaju i američko gospodarstvo. Vrlo je vjerovatno da će američki Fed ubrzo spustiti eskontnu stopu i makar Trump govori o “gorkom lijeku” koji bi izliječilo američku privredu, posljedica će najprije biti inflacija i lako moguće, porast nezaposlenosti u SAD-u. Jer nakon korone je privbreda SAD-a rasla u prosjeku za 3%, ali sad “stoji pred privrednom katastrofom za koju je sam kriv”, pišu analitičari kuće Morningstar.
“Najvjerovatniji sljedeći korak Trumpa jest da će brzo najaviti nekakve Deals kako bi smanjio carine za države koje su najviše pogođene”, procjenjuje Paul Ashworth iz Capital Economics koji vjeruje kako će to biti upravo Kina – već iz američkih interesa.
I Jamie Dimon iz JPMorgan Chase dioničarima poručuje kako bi “bilo dobro što prije, to bolje riješiti problem jer će neke negativne posljedice vremenom samo još više rasti i bit će ih teško vratiti na početnu poziciju.”
U analizi posljedica američkih carina bi osim protumjera pogođenih država svakako trebalo u računicu uzeti nešto što je nemoguće izraziti u brojkama i postotcima: žilavost svjetske trgovine i snalažljivost privrede.
U praktično svim krizama – i kod korone i kod napada Rusije na Ukrajinu su prognoze ekonomskih stručnjaka bile daleko mračnije od onoga kako je na kraju ispalo. Utoliko je i u slučaju Trumpovih carina najmudrije računati s najgorim iz Washingtona, ali raditi i snalaziti se nadajući se najboljem.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!