Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je američkim glasačima najvažnije pitanje uoči skorašnjih predsjedničkih izbora inflacija, odnosno problem porasta cijena. Iako je inflacija u SAD-u u srpnju usporila više nego što se očekivalo kao odraz nižih cijena energije, mnogi Amerikanci i dalje smatraju da su životni troškovi previsoki i općenito su nezadovoljni stanjem nacionalnog gospodarstva. Stoga je na vrhu liste prioriteta predsjedničkih kandidata predstaviti javnosti što privlačniji ekonomski program.

Nakon što je Donald Trump izložio svoj gospodarski plan u Sjevernoj Karolini, očekivalo se da će isto učiniti i Kamala Harris. Agenda demokratske predsjedničke kandidatkinje pokazuje da će se u prvih 100 dana rada zalagati za donošenje nacionalne zabrane povećanja cijena hrane.

Njezina taktika protiv napuhavanja cijena namirnica uključivat će davanje ovlasti Saveznoj komisiji za trgovinu da prati tvrtke koje se nezakonito međusobno dogovaraju o podizanju cijena. Harris će poseban naglasak staviti na rast cijena mesa, i to tako da će agresivno istraživati i procesuirati namještanje cijena kroz lance opskrbe mesom te raditi na suzbijanju nepoštenih spajanja velikih trgovina mješovitom robom, rekli su za Politico njezini savjetnici.

Harris će se također usredotočiti na smanjenje troškova najma stanova, a u središtu pozornosti bit će i njezin dosadašnji rad vezan uz izgradnju zajednica koje su otpornije na utjecaje klimatskih promjena. Njezin plan uključuje pružanje do 25.000 dolara podrške u predujmu i 10.000 dolara poreznog kredita za one koji prvi put kupuju stan. Ova potpora je usmjerena na zaposlene obitelji koje su na vrijeme platile stanarinu za dvije godine i koje planiraju kupnju prvog stana ili kuće, ali ne mogu uštedjeti dovoljno novca za polog.

Oko pola milijuna Amerikanaca moglo bi dobiti ovu potporu, pod uvjetom da oni i njihovi roditelji nikad ranije nisu posjedovali nekretninu. Osim toga, Harris želi stvoriti novi inovacijski fond od 40 milijardi dolara za poticanje inovativne stambene izgradnje, što je dvostruko više od predloženog fonda koji je prethodno najavila Bidenova administracija. Demokratska kandidatkinja za predsjednicu također poziva na izgradnju tri milijuna novih stambenih jedinica i zaustavljanje investitora s Wall Streeta da masovnu kupuju nekretnine.

Poput Joe Bidena, Kamala neće povećavati poreze američkim kućanstvima koja zarađuju 400.000 dolara ili manje godišnje, a poput Donalda Trumpa, zalagat će se za ukidanje poreza na napojnice za ugostitelje i uslužne radnike. Po uzoru na Bidena, Kamala će se također nastaviti baviti troškovima lijekova na recept.
Bidenova administracija ranije je ispregovarala niže cijene za 10 najprodavanijih i najskupljih lijekova na recept za korisnike Medicarea. Harris nastoji izbjeći podjelu birača i napade od konzervativaca pa je odustala od nekih mjera koje je predlagala tijekom svoje kratkotrajne predsjedničke kandidature 2020., poput zabrane frackinga, ukidanje financiranja policije ili Medicare za sve.

Ekonomska platforma Kamale Harris u velikoj se mjeri nastavlja se na onu predsjednika Joea Bidena te joj je cilj prije svega privući srednju klasu. No, za razliku od Bidenove agende, Harris ide dalje kad je riječ o politikama koje pomažu radničkim obiteljima s djecom. Dok je bila u Senatu, Harris je kosponzorirala zakon o povećanju porezne olakšice za djecu, koji smanjuje porezno opterećenje za obitelji s nižim primanjima.

To joj je pitanje ostalo iznimno važno te je navodno jedan od razloga zašto je izabrala Tima Walza za svoju desnu ruku i taj što je uspio uvesti plaćeni roditeljski dopust u svojoj saveznoj državi Minnesoti. Harris bi se mogla zalagati za proširenje poreznih olakšica za djecu, koje nije usvojeno jer su republikanci stopirali prijedlog zakona u Senatu, prenosi Jutarnji.