Turska ima "posebne" odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se nastavljaju razvijati uprkos sve većem pritisku na Ankaru da pomogne u jačanju zapadnih sankcija Moskvi, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za CNN uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u njegovoj zemlji naredne sedmice.

“Nismo došli do tačke u kojoj bismo uveli sankcije Rusiji kao što je to učinio Zapad. Nismo vezani sankcijama Zapada”, rekao je Erdogan u razgovoru sa novinarkom

“Mi smo jaka država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom. Rusija i Turska trebaju jedna drugoj na svim mogućim poljima“, dodao je on.

Erdogan je očigledan favorit u turskoj predsjedničkoj utrci koja ide na drugi krug izbora 28. maja. On i njegov glavni rival Kemal Kilicdaroglu se razilaze u stavovima oko brojnih pitanja vanjske politike, uključujući u vezi diplomatije sa Zapadom i Rusijom.

Kilicdaroglu je obećao da će popraviti odnose sa Zapadom koji su se pogoršali posljednjih godina, te da neće nastojati da oponaša Erdoganov “lični” odnos sa Putinom nego da bi odnos Ankare prema Moskvi pod njegovom vladom “vođen državnički”.

Ali u danima koji su prethodili prvom krugu predsjedničke utrke 14. maja, Kilicdaroglu je zaoštrio ton prema Kremlju, optužujući ga da se miješa u izbore u Turskoj.

“Dragi ruski prijatelji, vi stojite iza montaža, zavjera, dubokog lažnog sadržaja i snimaka koji su jučee razotkrivene u ovoj zemlji. Ako želite nastavak našeg prijateljstva nakon 15. maja, maknite ruke od turske države”, objavio je Kilicdaroglu na Twitteru.

S druge strane je Erdogan pojačao svoj odnos s Putinom i smatra da bi Zapad trebao slijediti njegov primjer.

“Zapad ne vodi balansiran pristup. Potreban vam je uravnotežen pristup prema zemlji kao što je Rusija, što bi bio mnogo bolji pristup”, rekao je Erdogan za CNN.

Optužio je svog rivala da želi da “odvoji” Tursku od Rusije.

Erdogan kao posrednik

Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine se Erdogan pojavio kao ključni posrednik te zauzeo stav balansa između dvije strane koji je, kako navodi CNN, poznat kao “proukrajinska neutralnost”.

Pomogao je u sklapanju ključnog sporazuma poznatog kao Inicijativa za Crnomorski koridor žitarica kojim je omogućeno tranzit miliona tona žitarica, spriječavajući globalnu krizu hrane. Ugovor je u srijedu produžen za još dva mjeseca, dan prije nego što je trebao isteći.

“Ovo je bilo moguće zbog našeg posebnog odnosa sa predsjednikom Putinom“, rekao je za CNN.

Trgovina između ove dvije zemlje iznosi 62 milijarde dolara godišnje. Ranije ove godine, Putin se složio da Turska odloži plačanje za ruski gas.

Erdogan je također pomogao u organizovanju razmjene ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije, pored toga što je ugostio neke oslobođene ukrajinske zarobljenike u Turskoj, te je Kijevu obezbijedio oružje.

Ipak, njegove bliske veze sa Putinom izazivaju zabrionutos među zapadnim saveznicima.

O pristupu Švedske NATO savezu

Erdogan je u intervjuu za CNN govorio o još jednoj ključnoj temi u vezi turskih tenzija sa Zapadom: pristupanjem Švedske NATO savezu.

Turska, druga po veličini vojska NATO-a, blokirala je članstvo te zemlje u savezu, optužujući Švedsku za skrivanje militanata Kurdistanske radničke partije (PKK).

“Sve dok Švedska nastavlja da dozvoljava pripadnicima terorističkih grupa u Turskoj da slobodno lutaju Švedskom, na ulicama Stockholma, ne možemo blagonaklono gledati na članstvo Švedske u NATO-u”, rekao je Erdogan.

“Trenutno nismo spremni za Švedsku. Zato što zemlja NATO-a treba da ima čvrst stav kada je u pitanju borba protiv terorizma”, podcrtao je.

Švedska je odbila ponovljene zahtjeve Turske za izručenje osoba koje Ankara opisuje kao teroriste, tvrdeći da o tom pitanju mogu odlučivati samo švedski sudovi.

Erdogan je također kritikovao američkog predsjednika Joea Bidena jer ga je nazvao “autokratom” u svojoj predsjedničkoj kampanji 2020. godine.

“Da li bi diktator ikada ušao u drugi krug izbora?” upitao je Erdogan.

Ključni izbori

Erdogan je bio optimističan u vezi sa predsjedničkom utrkom.

“Ovo je novo iskustvo za tursku demokratiju. Vjerujem da će se moje pristalice pojaviti (da glasaju) za jaku demokratiju na izborima sljedeće nedjelje”, rekao je.

On je osigurao prednost od skoro pet bodova ispred Kilicdaroglua u prvom krugu izbora 14. maja. Njegova vladajuća stranka Pravda i razvoj (AK) također je osvojila udobnu parlamentarnu većinu.

Erdogan je za CNN rekao da očekuje da će snažan nastup njegove stranke u parlamentarnoj konkurenciji povećati njegove šanse u drugom krugu predsjedničkih izbora, tvrdeći da bi glasači ne bi želili parlament bez većine.

“Stabilnost i samopouzdanje su veoma važni i ljudi koji traže stabilnost uradiće ono što je potrebno na biralištima”, rekao je on.

Nijedan kandidat nije nije osvojio prag od 50% potreban da bi se ostvarila predsjednička pobjeda u prvom krugu.

Rezultat je prkosio istraživanjima javnog mnjenja, koja su predviđala blago vodstvo Kilicdaroglua, 74-godišnjeg birokrate i lidera lijevo orijentisanog CHP-a.

Šest opozicionih grupa formiralo je jedinstveni front kako bi pokušali preuzeti vlast od Erdogana, koji se također suočio s problemima zbog slabe ekonomije i posljedica razornog zemljotresa 6. februara u kojem je poginulo više od 50.000 ljudi.

Opozicija je izbore opisala kao posljednju poziciju za tursku demokratiju, optužujući Erdogana da je uništio demokratske institucije u zemlji tokom svoje 20-godišnje vladavine, srozao moć pravosuđa i potisnuo sve koji se ne slažu sa njim.

Opozicija također kritikuje Erdoganovu “neobičnu” ekonomsku politiku, konkretno, njegovo odbijanje da podigne kamatne stope, te ga okrivljuju da je time doveo da ogromne inflacije i pada lire.

U intervjuu za CNN, Erdogan je negirao suzbijanje sloboda, tvrdeći da “u Turskoj niko nije iza rešetaka zbog svojih ideja“.

Organizacija Reporteri bez granica, s druge strane, navodi da je više od 100 novinara, advokata i lokalnih političara uhapšeno u sedmicama koje su prethodile izborima u nedjelju.

Erdogan je također branio svoju odluku o suzbijanju kamatnih stopa i ustvrdio da je već dala pozitivne rezultate.

“Imam tezu da su kamatne stope i inflacija u pozitivnoj korelaciji. Što su kamatne stope niže, to će biti niža inflacija”, rekao je Erdogan.

“Vidjeli smo rezultate u smislu koraka koje smo preduzeli”, dodao je.

Pitanje sirijskih izbjeglica

Gotovo četiri miliona sirijskih izbjeglica u Turskoj također je tema važna za ove izbore, a Kilicdaroglu je obećao da će deportovati sirijske izbjeglice.

Treći kandidat u utrci je Sinan Ogan, ultranacionalista je koji je rekao da će podržati kandidata sa strožijom politikom prema izbjeglicama.

Kako navodi CNN, čini se da je upravo to potaknulo Kilicdaroglua da zauzme pštar stav prema izbjeglicama u svojim video snimcima kampanje.

U međuvremenu, Erdogan je za CNN rekao da se neće povinovati Oganovim željama.

“Nisam osoba koja voli pregovarati na takav način“, rekao je, odgovarajući na pretpostavke da bi Ogan mogao biti presudni faktor u izborima.

Odbacio je pozive opozicije na sveobuhvatnu deportaciju izbjeglica i rekao da će umjesto toga “ohrabriti” oko milion izbjeglica da se vrate u Siriju. Rekao je da Turska gradi infrastrukturu i domove u dijelovima ratom razorene zemlje pod turskom kontrolom kako bi olakšala njihovu repatrijaciju.

“Turske nevladine organizacije grade stambene jedinice u sjevernoj Siriji kako bi izbjeglice ovdje mogle da se vrate u svoju domovinu. Ovaj proces je već započeo. Ohrabrujemo milion izbjeglica da se vrate u svoju domovinu”, rekao je za CNN.

Izborne kampanje oko deportacije Sirijaca u Turskoj su dio regionalne akcije da se raseljeni Sirijci potisnu nazad u krizom zahvaćenu zemlju. Jordan i Liban, koji također imaju milione sirijskih izbjeglica na svojoj teritoriji, također su pozvali na masovnu repatrijaciju.

Odnos sa Basharom al-Assadom

Kako navodi CNN, ovo također dolazi kao dio talasa regionalne normalizacije s režimom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, uprkos brojnim optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti protiv njega.

Erdogan, koji je podržao naoružane opozicione grupe u građanskom ratu u Siriji, rekao je da također želi okrenuti novu stranicu u tom odnosu preko Assadovog glavnog saveznika, Putina.

“(Kroz) moje prijateljstvo s predsjednikom Putinom, mislili smo da možemo otvoriti vrata, posebno u našoj borbi protiv terorizma u sjevernom dijelu Sirije, što zahtijeva blisku saradnju i solidarnost”, rekao je, misleći na kurdske militante na sjeveroistoku Sirije.

“Ako to možemo učiniti, rekao sam da ne vidim nikakvu prepreku koja bi ostala na putu našeg pomirenja“, rekao je on, obećavajući da će zadržati tursko prisustvo u sjevernoj Siriji uprkos tome što je Assad prethodno uvjetovao razgovore o povlačenju Ankare s teritorije.

“Imamo više od 900 kilometara granice i postoji stalna prijetnja terorizma s tih granica u našoj zemlji. Jedini razlog zbog kojeg imamo vojno prisustvo na granici je borba protiv terorizma”, podcrtao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad