Kina aktivno pomaže Rusiji u proizvodnji vojnih dronova, služeći kao ključno središte za krijumčarenje zapadnih komponenti potrebnih za ruske oružane snage, navodi se u godišnjem izvještaju estonske vanjske obavještajne službe objavljenom u srijedu.

Prema izvještaju, oko 80% takvih komponenti koje stižu u Rusiju dolazi iz Kine. Raniji izvještaji iz Ukrajine sugerirali su da je oko 60% stranih dijelova pronađenih u ruskom oružju na ukrajinskom ratištu stiglo preko Kine.

Estonska obavještajna služba upozorava da je Kina postala “primarno središte” za uvoz visokotehnološke i dvonamjenske robe u Rusiju, čime Moskva zaobilazi zapadne sankcije.

“Kina ima interes da spriječi poraz Rusije u Ukrajini, jer bi takav ishod predstavljao pobjedu Sjedinjenih Američkih Država, koje su glavni kineski rival”, izjavio je Kaupo Rosin, direktor estonske obavještajne službe.

Kao članica NATO-a, Estonija pomno prati vojne kapacitete Rusije, koju smatra najvećom prijetnjom svojoj sigurnosti. Estonija, zajedno s Latvijom i Litvanijom, bila je pripojena Sovjetskom Savezu tokom Drugog svjetskog rata, a nezavisnost je povratila tek 1991. godine nakon raspada SSSR-a.

Izvještaj navodi da Rusija nema domaće alternative za mnoge ključne komponente dronova te ih uglavnom nabavlja sa Zapada. Međutim, kineska vlada, prema estonskim obavještajnim podacima, olakšava “bilateralnu saradnju i tajne transfere dvonamjenskih komponenti putem privatnih kompanija”.

Upozorava se da bi ovaj pristup mogao “smanjiti zavisnost Rusije od zapadnih komponenti i dugoročno oslabiti sposobnost Zapada da vrši pritisak na Moskvu u ovoj oblasti.”

Također se navodi da su moguće i umiješanosti zapadnih kompanija u Kini u ovaj lanac snabdijevanja, bilo svjesno ili nesvjesno.

Rusija u međuvremenu intenzivno ulaže u proširenje proizvodnje dronova, uključujući razvoj napredne domaće verzije iranskih bespilotnih letjelica koje se koriste za udare na ukrajinsku infrastrukturu. Pored toga, Moskva planira značajno povećanje broja vojnog osoblja na 1,5 miliona vojnika, u odnosu na 600.000–700.000 u jesen 2022.

Prema estonskim obavještajnim podacima, nove ruske vojne jedinice, nakon sticanja borbenog iskustva u Ukrajini, mogle bi biti raspoređene duž granica s NATO-om, uključujući baltičke države. Rosin je pozvao NATO da ojača prisustvo u regionu kako bi spriječio potencijalne prijetnje.

On je također izjavio da je Rusija “u principu spremna” pregovarati o prekidu vatre u Ukrajini, ali samo “kako bi dobila na vremenu,” jer predsjednik Vladimir Putin, prema njemu, nije odustao od svojih šireg geopolitičkih ciljeva.

Očekuje se da će Moskva u eventualnim pregovorima tražiti povlačenje NATO trupa sa istočne granice Alijanse, što bi, ako bi bilo prihvaćeno, značajno promijenilo ravnotežu moći u regiji u korist Rusije, prenosi Reuters.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje