EU gradi zajednički "zid" protiv dronova

Nakon sastanka ministara iz 10 zemalja centralne i istočne Evrope sa predstavnicima Ukrajine, evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius izjavio je da je dronski zid za zaštitu od zračnih upada hitni prioritet i ključni element odbrane istočnog krila bloka.

Ovo pitanje se našlo na vrhu agende nakon niza upada dronova u Danskoj, Poljskoj i Rumuniji, kao i kršenja estonskog zračnog prostora od strane ruskih borbenih aviona, dok Rusija nastavlja smrtonosno bombardovanje Ukrajine.

Kubilius je rekao da je hitno imati efikasan sistem detekcije, uključujući radare i akustične senzore, kao i sposobnosti presretanja i uništavanja dronova.

Govoreći novinarima, komesar za odbranu također je priznao moguću neefikasnost troškova u odbrani od dronova. "Ako koristite avione i zračne rakete iz vaših borbenih aviona da pogodite dron, koristite raketu koja košta milion da biste uništili dron koji košta 10.000", rekao je.

U međuvremenu, Kremlj je kritikovao sugestiju da se ruše ruski vojni avioni nad Europom kao "nepromišljenu" i "neodgovornu", nakon što je Donald Trump predložio da članice saveza to učine.

Zajam za Ukrajinu

Dok su trajali odbrambeni razgovori, procurio je dokument koji otkriva rastuću podršku planovima za zajam Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura temeljen na zamrznutim ruskim sredstvima u Evropi.

Evropska komisija smatra da može generisati zajam Ukrajini bez kamata temeljen na zamrznutim centralno-bankovnim sredstvima Rusije, bez konfiskovanja tih sredstava, prema procurenom dokumentu koji je vidio Guardian.

Dok EU već koristi profit od zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine, osnovni kapital ostaje netaknut. Njemačka, Francuska i Belgija su se protivile planovima centralno i istočnoevropskih zemalja da zaplijene ta sredstva, koja se uglavnom nalaze u finansijskoj instituciji Euroclear u Briselu.

Zvaničnici EU sada vjeruju da su pronašli pravno siguran način da posude Ukrajini novac temeljen na tim sredstvima, pod pretpostavkom da će Rusija na kraju platiti Kijevu reparacije za ogromnu štetu nanesenu tokom više od 1.300 dana rata punog obima.

U značajnom potezu, njemački kancelar Friedrich Merz je podržao ovu ideju, najavivši podršku za pravno siguran finansijski instrument koji bi osigurao vojnu otpornost Ukrajine tokom nekoliko godina, u članku za Financial Times.

Merz je rekao da bi idealno planovi trebali biti jednoglasno podržani od strane 27 članica EU, ali je sugerisao da bi mogli biti odobreni većinom, u neizgovorenom priznanju da EU mora razmotriti načine da izbjegne veto od strane Mađarske, koja je naklonjena Kremlju.

Sankcije EU protiv Rusije moraju se obnavljati svakih šest mjeseci, što Budimpeštu stavlja u značajnu poziciju, iako Mađarska nikada nije konačno blokirala sankcije.

Zvaničnici EU također vjeruju da su pronašli pravno rješenje kako izbjeći zahtjev za jednoglasnošću, što znači da bi trošak zajma na kraju plaćala Rusija, a ne članice koje bi djelovale kao jamci.

Očekuje se da će lideri EU raspravljati o dronskom zidu i zajmu za reparacije na samitu u Kopenhagenu sljedeće sedmice, s ciljem postizanja dogovora do kraja oktobra.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad