Lideri Evropske unije (EU) – osim mađarskog premijera Viktora Orbána – izjavili su da su spremni pojačati pritisak na Rusiju dodatnim sankcijama, nakon što su razgovori na samitu otkrili geografske razlike u pogledu na naoružavanje Evrope, piše Guardian.
Na sastanku u Briselu, blok je odlučio da je spreman uvesti dodatne sankcije Rusiji i ojačati postojeće mjere nakon razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, koji se pridružio putem video linka.
Pokazivanje jedinstva bilo je narušeno Orbánovim odbijanjem da podrži tekst EU-a koji izražava podršku Ukrajini, a koji je glasio: “Evropsko vijeće poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju za okončanje rata“. Mađarski premijer također je odbio podržati stav EU-a prije dva tjedna.
Orbánovo sve veće samopouzdanje u odstupanju od EU u vezi Ukrajine postavlja pitanja o sposobnosti bloka da uvede nove sankcije i obnovi postojeće, iako diplomati nalaze utjehu u činjenici da je Mađarska uvijek na kraju pristajala na planove.
U jasnoj referenci na Mađarske napore da blokira pregovore Ukrajine o pristupanju EU-u, Zelenski je dodao, ne imenujući nijednu zemlju: “Jednostavno je antieuropski kada jedna osoba blokira odluke koje su važne za cijeli kontinent ili koje su već dogovorene“.
U međuvremenu, Jens Stoltenberg, bivši generalni sekretar NATO-a koji je prošlog mjeseca ponovo ušao u norvešku vladu kao ministar financija, rekao je da nesigurnost u vezi s angažmanom SAD-a na transatlantskoj alijansi nije razlog za “odustajanje od NATO-a”, već motivacija za evropske zemlje i Kanadu da povećaju svoj doprinos.
Stoltenberg je rekao da, bez obzira na to hoće li SAD smanjiti svoj doprinos NATO-u, od ključne je važnosti da ostali članovi NATO-a “stoje zajedno” i “pojačaju svoj angažman”.
“Svi moramo učiniti što možemo kako bismo osigurali da NATO ostane snažna alijansa između Sjeverne Amerike i Evrope koja nas je štitila više od 75 godina. Bilo je nesuglasica i nesporazuma prije, ali smo ih prevazišli shvativši da smo svi sigurniji kada stojimo zajedno“, rekao je Stoltenberg govoreći iz Kopenhagena neposredno prije nego što je Zelenski stigao u Norvešku u četvrtak.
“Ako SAD odluče smanjiti svoj doprinos NATO-u, još je važnije da mi, ostali u NATO-u, stojimo zajedno i pojačamo svoj angažman, kao što sada čine evropski saveznici. I prije svega, Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je druga najveća vojna sila u NATO-u nakon Sjedinjenih Američkih Država“.
Dodao je: “Ne mogu isključiti da će SAD smanjiti svoj doprinos NATO komandama i NATO snagama, ali očekujem da će Sjedinjene Države ostati saveznik NATO-a. Odgovor na to nije odustati od NATO-a, već ojačati europske i kanadske doprinose NATO-u“.
Prihvaćen dogovor, ali ne i plan
Uprkos dogovoru EU da “hitno poveća napore” u pomoći Ukrajini u njenoj obrani, plan EU o vojnoj pomoći u iznosu od 40 milijardi eura nije ostvario podršku većih članica, uključujući Francusku, Španiju i Italiju.
Kaja Kallas, šefica vanjske politike EU-a koja je predvodila inicijativu, sada poziva države članice da obezbjede dva miliona granata u vrijednosti od pet milijardi eura, što je smanjenje u odnosu na njen originalni plan koji je predviđao da svaka zemlja doprinese vojnim pomoći na osnovu veličine svoje ekonomije.
Kallas je priznala da plan nije dobio univerzalnu podršku: “Za svaku zemlju to je domaća politika, također razumijevanje javnosti šta treba učiniti i to je različito u svakoj zemlji članici“.
Pregovori EU-a o planu od 800 milijardi eura kako bi se osigurao odgovor Europe na potencijalne napadače do 2030. godine izlažu geografske razlike u vezi s naoružavanjem Europe.
Premijer Poljske, Donald Tusk, rekao je da je cilj samita EU-a “finalizirati prvu fazu možda najvažnijeg projekta u decenijama: učiniti Evropu sigurnom, naoružanom i ujedinjenom protiv ruske prijetnje“.
Predsjednik Litvanije, Gitanas Nausėda, rekao je da Europa suočava sa strateškim izborom koji podsjeća na godine prije Drugog svjetskog rata. “Moramo se naoružati jer ćemo inače biti druga, sljedeća žrtva ruske agresije“.
Španija i Italija, koje obje troše manje od 2% NATO cilja za obranu, kažu da Evropa ne može zanemariti druge prijetnje sigurnosti. Španija poziva na širu definiciju obrambene potrošnje koja uključuje cybersigurnost, antiterorizam i napore za borbu protiv klimatske krize.
Njen premijer, Pedro Sánchez, rekao je da mu se ne sviđa termin “naoružavanje”, koji je Evropska komisija ponavljala u svom nastojanju da poveća obrambenu potrošnju. Važno je, rekao je, “uzeti u obzir da su izazovi s kojima se suočavamo u južnom susjedstvu pomalo različiti od onih na istočnom frontu“.
Ranije ovog mjeseca komisija je izložila plan od 800 milijardi eura koji uključuje paket kredita od 150 milijardi eura i fleksibilnost u pravilima EU-a o fiskalnoj politici koji bi omogućili zemljama da preuzmu dodatni dug od 650 milijardi eura. Lideri EU- podržali su širu sliku, ali neke zemlje su nesklone produbljivanju svog duga i traže EU grante.
Grčki premijer, Kyriakos Mitsotakis, rekao je da EU treba “ozbiljniju diskusiju” o “osiguravanju grantova za države članice EU-a kako bi učinile važne investicije koje trebaju izvršiti”. Nizozemska i Njemačka protive se bilo kojem zajedničkom dugu koji bi se koristio za stvaranje takvih grantova.
Stoltenberg je rekao da je “valjano” i “pošteno2 od Trumpa tražiti od drugih članova NATO-a da učine više, dodajući: “Dobre vijesti su da Evropljani čine više“.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!