EU nastoji zabraniti ulazak ruskim ratnim veteranima, u sigurnosnu bazu uneseno jedan posto imena

Kako prenosi Euronews, Ukrajina sistematski prikuplja podatke o ruskim vojnicima identificiranim na frontu i dostavlja ih Estoniji, koja informacije prosljeđuje Njemačkoj, Litvaniji, Poljskoj i Češkoj.

Međutim, gotovo godinu dana nakon početka tog procesa, evropske vlasti uspjele su unijeti tek mali dio imena u Schengenski informacijski sistem (SIS), koji granične službe koriste za identifikaciju osoba kojima treba odbiti ulazak.

Glavna prepreka proizlazi iz evropskih propisa koji zahtijevaju pojedinačnu procjenu sigurnosnog rizika za svaku osobu.

Samo učešće u ratu u Ukrajini nije dovoljno za automatski unos u sistem, već nacionalne vlasti moraju utvrditi konkretne razloge zbog kojih pojedinac predstavlja prijetnju javnom redu ili nacionalnoj sigurnosti.

Zbog toga nije moguće jednostavno prenijeti cjelokupnu ukrajinsku bazu podataka u evropski sistem, a postupak provjere stotina hiljada osoba zahtijeva značajne administrativne resurse.

Evropska komisija u međuvremenu razmatra dodatne mjere kojima bi se omogućila zabrana izdavanja viza sadašnjim i bivšim pripadnicima ruskih oružanih snaga.

Prijedlog je bio dio pregovora o paketu sankcija Rusiji usvojenom u julu, ali je ublažen zbog protivljenja Francuske i Italije, koje su izrazile zabrinutost zbog pravnih i tehničkih poteškoća.

Prema konačnom kompromisu, zabrana ne može biti neposredno primijenjena bez dodatnih provedbenih mjera.

Evropska komisija radi na njihovoj pripremi, a mogla bi ih predstaviti već na sastanku ministara vanjskih poslova EU 16. novembra.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je početkom septembra da među državama članicama postoji podrška uvođenju viznih ograničenja ruskim vojnicima i ratnim veteranima.

Rasprava o zabrani intenzivirana je nakon pokušaja napada dronom na aerodrom u Leipzigu u augustu, za koji su njemačke vlasti odgovornost pripisale Moskvi.

Prema diplomatskim izvorima Euronewsa, Francuska je u međuvremenu ublažila svoje protivljenje, dok Italija i dalje izražava zabrinutost zbog mogućeg preopterećenja konzularnih službi i sudskih postupaka.