EU se tiho priprema za najgori scenarij: Hibridni napad s većim brojem žrtava

Razgovori su posljednjih sedmica vođeni među ambasadorima svih 27 država članica EU u „ograničenom formatu“ - bez telefona i saradnika. Intenzivirani su nakon što je u augustu na aerodromu u Leipzigu pronađen dron napunjen eksplozivom.

EU već godinama razmatra moguće odgovore na hibridne prijetnje i razvila je takozvani „hibridni paket alata“ za koordinaciju odgovora na cyber napade, miješanje u izbore i sabotaže. Međutim, posljednji razgovori posebno su bili usmjereni na mogućnost mnogo ozbiljnijih napada koji bi mogli izazvati veliki broj žrtava. Prema dvojici diplomata, upravo su takvi scenariji bili tema sastanka ambasadora EU prošle srijede.

„Moramo biti spremni na nešto ozbiljno“, rekao je visoki diplomata EU.

„Nažalost, Leipzig nam je pokazao da veoma ozbiljan incident, nešto što bi izazvalo više žrtava, nije isključeno“.

Drugi evropski zvaničnik otišao je korak dalje.

„S obzirom na obim i razmjere ruskih aktivnosti, prije ili kasnije će biti žrtava. Čista je sreća što ih do sada nije bilo“, rekao je.

Kako bi EU odgovorila?

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, EU tvrdi da je Moskva intenzivirala kampanju cyber napada, sabotaža i drugih tajnih operacija širom Evrope.

Evropski komesar za pravosuđe Michael McGrath rekao je za POLITICO da se evropske demokratije suočavaju sa sve većim brojem prijetnji.

„Jačamo naše kapacitete da predvidimo i otkrijemo prijetnje, poboljšamo rano upozoravanje i osiguramo da Evropa može brzo i zajednički odgovoriti kada se testira naša demokratska otpornost“, kazao je.

Razgovori evropskih diplomata i ministara sada obuhvataju mogućnost raspoređivanja timova za hitne intervencije, brzo stavljanje novca EU na raspolaganje pogođenoj državi, ali i pitanje kako bi čelnici evropskih institucija trebali komunicirati nakon napada.

EU i NATO izrazom „hibridni napadi“ opisuju neprijateljske i subverzivne aktivnosti koje ostaju ispod praga direktnog čina rata.

Zabrinutost dodatno pojačavaju incidenti širom Evrope. U utorak je nekoliko mornara proglašeno nestalim nakon što je njihov brod pogođen dronovima i potonuo u Crnom moru, prema bugarskim zvaničnicima. Tome su prethodili incident u Leipzigu, sumnjivi požar na poljskoj zemaljskoj stanici koja podržava Starlink komunikacije, kao i zavjera za postavljanje zapaljivih naprava u komercijalnim transportnim čvorištima širom EU i Velike Britanije.

„Prilično je očigledno da će, kada Rusija koristi sve smrtonosnija sredstva kako bi testirala našu spremnost i volju da preduzmemo protivmjere, u nekom trenutku biti žrtava“, rekla je Teija Tiilikainen, direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama.

„U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, upravo se to dogodi“.

Gdje završava EU, a počinje NATO?

Ako bi u napadu poginulo više građana članice EU ili NATO-a, pritisak na obje organizacije da odgovore mogao bi biti ogroman.

„Veoma se bojimo da će u nekom trenutku biti izgubljen život nekoga iz savezničke države“, rekao je jedan diplomata NATO-a, dodajući da bi tada pritisak za odgovor bio „veoma velik“.

Ali upravo pripreme za takav scenario otkrivaju neslaganja unutar EU. Pojedine države smatraju da Unija zalazi preduboko u područje sigurnosti i da postoji opasnost od dupliranja funkcija NATO-a.

Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i saradnica britanskog instituta RUSI, upozorava da bi preklapanje nadležnosti moglo izazvati konfuziju upravo u trenutku kada je brzina odlučivanja presudna.

„Ako postoji konfuzija ili dupliranje, postoji rizik od usporavanja donošenja odluka, a to ima posljedice jer je vrijeme uvijek ključno“, rekla je.

Problem predstavlja i nedostatak sigurnih komunikacijskih kanala unutar EU, kao i strah pojedinih država da bi povjerljive informacije podijeljene na sastancima ambasadora mogle procuriti.

„Moja vlada je veoma sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak među liderima“, rekao je diplomata države s istočnog krila EU. „Ili završe u medijima ili odu direktno u Moskvu“.

Novi protokol ili postojeći mehanizmi?

Rasprava dolazi u trenutku kada predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pokušava ojačati sigurnosnu ulogu Unije.

U posljednjem govoru o stanju Unije predložila je „protokol za vanredne sigurnosne situacije“, koji bi državama članicama trebao omogućiti bolju koordinaciju upravo u scenarijima poput onoga o kojem sada razgovaraju ambasadori.

Protokol bi, zajedno s njenim prijedlogom za stvaranje „Evropskog vijeća za sigurnost“, trebao biti dio nove Evropske sigurnosne strategije čije se predstavljanje očekuje početkom novembra.

Međutim, dio diplomata smatra da bi stvaranje novih struktura samo dodatno zakomplikovalo sistem.

„Veoma nam je neugodno zbog protokola za vanredne sigurnosne situacije“, rekao je jedan visoki diplomata. „Već imamo uspostavljene mehanizme“.

Jedan od njih je Integrisani politički odgovor na krize (IPCR), koji omogućava državi koja predsjedava EU da, na zahtjev pogođene zemlje, sazove hitne sastanke na kojima mogu učestvovati i stručnjaci NATO-a, UN-a i drugih međunarodnih organizacija.

U slučaju velikog hibridnog napada, konačna odluka o odgovoru ipak bi ostala na pogođenoj državi.

Francuska je nakon terorističkih napada u Parizu 2015. aktivirala član 42.7 Ugovora o Evropskoj uniji, odnosno klauzulu o uzajamnoj pomoći. To je jedini put da je ova odredba aktivirana.

„Putina nije briga“

Lungescu smatra da bi EU i NATO morali jasno podijeliti uloge u slučaju napada s velikim brojem žrtava: NATO bi se prvenstveno bavio razmjenom obavještajnih podataka i vojnim odvraćanjem, dok bi EU bila usmjerena na civilni odgovor.

Tiilikainen također smatra da je evropska koordinacija korisna, ali upozorava da ona ne može zamijeniti mjere otpornosti na nacionalnom nivou.

A institucionalne dileme koje postoje u Bruxellesu, smatra Lungescu, iz perspektive Moskve vjerovatno nisu posebno važne.

„Iskreno, Putina nije briga donose li se odluke u Coreperu 2 ili Sjevernoatlantskom vijeću“, rekla je.

„Moskva jednostavno ne razmišlja na taj način“.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad