Uoči rastućeg straha od širenja rata u Ukrajini, europske zemlje se suočavaju sa novim rastućim problemom – manjkom vojnika. Politički magazin Politico piše kako se više ne radi toliko o problemu regrutovanja novih vojnika koliko o uvjeravanju postojećih trupa da ne napuštaju vojsku.

Ove sedmice, francuski ministar odbrane Sébastien Lecornu predstavio je plan zadržavanja trupa kako bi se podstaklo vojno osoblje da ostane u uniformama.

Do plana dolazi nekoliko dana nakon što je godišnji izvještaj dostavljen njemačkom parlamentu pokazao da je 2023. godine oko 1.537 vojnika napustilo Bundeswehr (Oružane snage njemačke), smanjujući broj aktivnih vojnika na 181.514.

Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske, izazov je da oružane snage učine privlačnim – nešto što je teško učiniti u vremenima niske nezaposlenosti, žestoke konkurencije iz privatnog sektora i široko rasprostranjene upotrebe rada na daljinu, navodi Politico.

U Francuskoj, vojna lica u prosjeku borave godinu dana manje u oružanim snagama nego što je to bio slučaj ranije. U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji godišnji manjak od 1.100 vojnika – što je ekvivalentno dvaju pješadijskih bataljona – iako je vlada prepustila regrutaciju privatnoj firmi Capita.

Novac igra veliku ulogu u ostajanju vojnika u vojsci. Jedna od vodećih mjera francuskog plana je povećanje penzija i integracija bonusa. Također se povećavaju i plaće. Ali problem je u tome što uslovi službe jednostavno nisu toliko privlačni kada se uzme u obzir hronični prekovremeni rad, višemesečno odsustvo od kuće i propušteni odmori koji su postali uobičajeni.

U Njemačkoj, kao dio napora da ojača nacionalnu odbranu, vlada želi povećati broj oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih – ali regrutacija veoma sporo raste.

Specijalna komesarka Bundestaga za oružane snage, Eva Högl, rekla je da je vraćanje nekog oblika obavezne regrutacije jedan od načina da se stvari preokrenu, ali je ciljanje na žene očigledniji potez za zaustavljanje pada broja trupa, jer potencijal je “daleko od iscrpljenog”.

Problem nije samo u radnom vremenu, već i u osnovnoj infrastrukturi.

“Kada posjetim trupe, više ne čujem da nedostaju šljemovi i zaštitni prsluci – već ormarići”, napisao je Högl u godišnjem izvještaju.

Prema njenim riječima, renoviranje kasarni i vojnih objekata koštat će oko 50 milijardi eura — što je ekvivalentno polovini ukupnog specijalnog fonda koji je vlada stvorila za nadopunu svojih vojnih snaga nakon invazije Rusije na Ukrajinu u 2022.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad