Europa prelomila: Spremaju kontra mjere na ruski hibridni rat protiv zapada

U posljednjim sedmicama ruski dronovi narušili su vazdušni prostor Poljske i Rumunije, dok su misteriozni letovi iznad europskih aerodroma i vojnih baza izazvali ozbiljne sigurnosne poremećaje. Zabilježeni su i slučajevi ometanja GPS signala, upadi borbenih aviona i brodova, te eksplozija na ključnoj željezničkoj ruti u Poljskoj, koja služi za isporuku vojne pomoći Ukrajini.

Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže opisala je ruske aktivnosti kao “stalno testiranje granica”, naglašavajući da je nužna “proaktivna reakcija”. Slično upozorenje izdao je njemački državni sekretar za odbranu Florian Hahn, koji je poručio da Europa mora razmotriti vlastite aktivne mjere protiv hibridnih prijetnji.

Hibridne operacije Kremlja nisu novost: posljednjih godina Rusija je povezivana s pokušajima atentata u Ujedinjenom Kraljevstvu, sabotažama skladišta oružja u Centralnoj Europi, finansiranjem ekstremno desnih stranaka i pokušajima manipulacije izborima u više zemalja. Ipak, prema analizi praškog think-tanka Globsec, obim i učestalost napada u ovoj godini su bez presedana, između januara i jula evidentirano je više od 110 slučajeva sabotaže i pokušaja napada u Europi, prvenstveno u Poljskoj i Francuskoj.

Retorika iz Moskve dodatno podiže tenzije. Na konferenciji za medije Vladimir Putin je izjavio da Rusija “pažljivo prati militarizaciju Europe”, pitajući se je li vrijeme za odgovor. Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev otišao je korak dalje, nazivajući SAD “neprijateljem” i poručujući da bi Europljani “trebali drhtati od straha”.

Europske države, međutim, ne žele oružani sukob s Rusijom i pokušavaju da pronađu balans koji bi odvratio Moskvu, a ne doveo do otvorenog rata. Švedski general Michael Claesson, upozorio je da strah od eskalacije ne smije paralizirati Zapad: “Moramo biti odlučni”.

Dosadašnje reakcije fokusirane su na jačanje odbrane. Nakon što je Poljska oborila ruske ratne dronove, NATO je najavio dodatno ojačavanje protuvazdušne zaštite na istočnom krilu. Ipak, Moskva i na ove poteze reagira zapaljivom retorikom.

Česti incidenti mijenjaju ton europske politike. Poljska je rasporedila 10.000 vojnika radi zaštite ključne infrastrukture, a premijer Donald Tusk optužio je Rusiju za “državni terorizam”. Šefica europske diplomatije Kaja Kallas upozorila je da hibridne prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost” i zahtijevaju snažan odgovor.

Italija je nedavno predstavila sveobuhvatan plan od 125 stranica, uključujući osnivanje Europskog centra za borbu protiv hibridnog ratovanja i formiranje cyber jedinice sa 1.500 stručnjaka. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski poručio je da sve države moraju revidirati sigurnosne protokole jer “Rusija jasno pojačava svoj hibridni rat protiv građana EU”.

NATO, iako prvenstveno defanzivan savez, razmatra oštrije demonstracije snage, uključujući hitne vojne vježbe i brzo utvrđivanje odgovornosti za napade. Centar za hibridne prijetnje u Helsinkiju pruža državama članicama stručnu podršku i razrađuje politike za suprotstavljanje ruskim operacijama, navodi Politico.

Uprkos pojačanom angažmanu, europski zvaničnici upozoravaju da nove mjere moraju imati “uvjerljivo poricanje”, kako bi se izbjegla direktna eskalacija s Moskvom. Europa ostaje pred izazovom: odgovoriti odlučno, a istovremeno izbjeći prelazak granica koje bi mogle dovesti do otvorenog sukoba.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad