Europski grad u kojem nije bilo smrtnih slučajeva u saobraćaju cijelu godinu

Iako je broj smrtnih slučajeva u saobraćaju u padu diljem EU, s padom od 3 posto u 2024. godini , nesreće s tragičnim ishodima i dalje su uobičajene u gradskim područjima. Provesti cijelu godinu bez jedne nesreće izvanredan je podvig za većinu gradova - a kamoli za europsku prijestolnicu.

U 2023. godini, 7807 Europljana izgubilo je život u prometnim nesrećama u gradovima EU. Prošle godine u Berlinu je tako poginulo pedeset i pet osoba, a devet osoba izgubilo je život u sudarima u regiji Brisela u posljednjih 12 mjeseci.

Iako je Helsinki među najmanjim glavnim gradovima EU-a, s nešto manje od 690 000 stanovnika, oko 1,5 miliona ljudi živi u metropolitanskom području i putuje na posao diljem grada.

Roni Utriainen, saobraćajniinženjer u gradskom Odjelu za urbani okoliš, rekao je finskim medijima da se postignuće može pripisati „mnogim faktorima... ali ograničenja brzine su jedan od najvažnijih“.

Pozivajući se na podatke koji pokazuju da se rizik od smrtnog slučaja pješaka prepolovi smanjenjem brzine automobila pri udaru s 40 na 30 kilometara na sat, gradski zvaničnici uveli su donju granicu u većini stambenih područja Helsinkija i centra grada 2021. godine.

Ograničenja su se provodila sa 70 novih kamera za brzinu i strategijom policijskog nadzora temeljenom na nacionalnoj politici "Vizija nula", s ciljem postizanja nula povreda ili smrtnih slučajeva u saobraćaju. Podaci koje je prikupila Liikenneturva, finska agencija za sigurnost saobraćaja, pokazuju da se broj smrtnih slučajeva u saobraćaju u Helsinkiju od tada smanjuje.

Europski model

Helsinške vlasti posljednjih su pet godina pokušavale ponoviti čudo koje su prvi put postigle 2019. godine, kada u automobilskim sudarima nije poginuo nijedan pješak ili biciklist.

Utriainen je naglasio da se uspjeh misije temelji na dugoročnim politikama mobilnosti utemeljenim na podacima i strategijama urbanog razvoja koje su transformirale nekada automobilski orijentiranu prijestolnicu. U mnogim dijelovima grada ceste su sužene i zasađena su drveća s namjernim ciljem da se vozači osjećaju neugodno - obrazloženje je da složeni urbani krajolici prisiljavaju vozače da se opreznije kreću kroz naseljena područja.

Grad je također uložio u novu pješačku i biciklističku infrastrukturu, uključujući sveobuhvatnu mrežu biciklističkih staza koje se protežu na više od 1500 kilometara. Ojačao je svoju mrežu javnog prijevoza dekarboniziranim i autonomnim autobusima te je primio sredstva Europske investicijske banke za novu tramvajsku liniju.

Utriainen je rekao da su nadogradnje pomogle „smanjiti korištenje automobila i s time broj ozbiljnih nesreća“. Statistike pokazuju da je između 2003. i 2023. broj povreda povezanih s prometom u gradu pao sa 727 na samo 14.

Uspjeh Helsinkija primjećuje se u Briselu, gdje Europska komisija vrši pritisak za smanjenje broja smrtnih slučajeva u saobraćaju. Ranije ove godine, komesar za saobraćaj Apostolos Tzitzikostas primijetio je da većina zemalja članica nije na putu da ostvari cilj EU-a za 2018. godinu, a to je prepoloviti broj smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2030. godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad