Europa je ponovno 'uspavana' i uljuljkana te postaje ovisna o ruskom gnojivu, baš kao što je to bio slučaj s plinom, upozorio je jedan od najvećih proizvođača hranjiva za usjeve. Dušična gnojiva, koja su važna za rast biljaka, proizvode se s pomoću prirodnog plina, a Rusija ih sve više izvozi u Europu, nadoknađujući tako dio isporuka plina koje je Europska unija zabranila, rekao je Svein Tore Holsether, izvršni direktor Yara International, jednog od najvećih svjetskih proizvođača mineralnih gnojiva na bazi dušika.

“Gnojivo je novi plin”, rekao je Holsether.

“Paradoks je u tome da je cilj smanjiti ovisnost Europe o Rusiji, a onda mjesečarimo i prepuštamo ključnu hranu i uzgoj u ruke Rusiji”, dodao je.

EU je uvezla dvostruko više uree, najzastupljenijeg dušičnog gnojiva na svijetu, iz Rusije do lipnja prošle godine u usporedbi s godinom ranije, prema podacima Eurostata. Ruski uvoz u Europu za tekuću sezonu, do lipnja ove godine, manji je, ali još uvijek povijesno visok i čini trećinu ukupnog uvoza uree u europski blok.

Cijena hranjivih tvari za usjeve skočila je nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, budući da su zapadne sankcije nametnute Rusiji ograničile dostupnost prirodnog plina, ključnog čimbenika u proizvodnji dušičnih gnojiva, kao što su amonijak i urea.

To je predstavljalo financijski udar za europske poljoprivrednike, dok su oni u nekim drugim dijelovima svijeta, posebno u Africi, potpuno prestali koristiti gnojiva, zbog čega su se smanjili prinosi i produbila globalna kriza hrane.

Od tada su cijene gnojiva pale jer su cijene prirodnog plina pale, no europska industrija gnojiva i dalje je na mukama jer ruski uvoz ima veći udio na tržištu, kaže Holsetherl, kako prenosi Financial Times. K tome, ruski proizvođači gnojiva imaju koristi od nižih troškova energije, rekao je Holsether, dodajući da također imaju manja ograničenja po pitanju održivosti pa stoga proizvode veće emisije stakleničkih plinova.

Rusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika gnojiva koja sadrže dušika. Isto vrijedi i za potašu (kalijev karbonat, op.a.) i fosfate, koji se iskopavaju i ne mogu zamijeniti gnojiva na bazi dušika.

Iako zapadne sankcije ne uključuju zabranu izvoza ruske hrane i gnojiva, Moskva se žali da je trgovina ometena zbog zabrinutosti kupaca, njihovih banaka i osiguravatelja po pitanju umiješanosti sankcioniranih ruskih pojedinaca ili tvrtki u posao.

Unatoč tome, ruski prihodi od izvoza gnojiva porasli su 70 posto u 2022. godini, zahvaljujući višim cijenama. Rusija bi mogla iskoristiti svoju sve veću dominaciju na tržištu gnojiva za jačanje političkog utjecaja, baš kao što je to učinila s opskrbom energijom, ističe Holsether.

“Kada proizvodite resurs koji je toliko važan za proizvodnju hrane, to je moćan alat”, rekao je on.

“I ponavljam, mislim da bi bilo naivno misliti da se to u nekoj fazi neće koristiti u političke svrhe”.

“Ono što smo vidjeli kada su cijene gnojiva stvarno porasle jest to da Europa ima veću sposobnost plaćanja od globalnog juga. Dakle, ako će se to koristiti (kao poluga), ponovno će najsiromašniji platiti najveću cijenu”, zaključuje Holsether, prenosi Jutarnji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad