Oglas

Evropljani koji se bore za demokratiju poručuju Amerikancima: Ne odustajte!

author
Guardian
03. feb. 2025. 14:47
1734953061-2024-12-22T170019Z_1926904052_RC2GUBAPAXXK_RTRMADP_3_SERBIA-PROTESTS-1024x683.jpg
REUTERS/Djordje Kojadinovic | REUTERS/Djordje Kojadinovic

Evropljani koji su svjedočili kako se demokratija ruši pred njihovim očima sada imaju niz savjeta za Amerikance koji sada ulaze u drugu eru Donalda Trumpa i brinu se za trajnost svojih prava i sloboda: ostanite ujedinjeni, zaštitite svoje građanske institucije i nikada, ali nikada ne odustajte.

Oglas

"Građani centralne i istočne Evrope već su dugo navikli da primaju savjete od brojnih dobronamjernih američkih organizacija o tome kako zaštititi svoje krhke demokratije nakon pada Berlinskog zida. Međutim, nakon samo deset dana Trumpovih izvršnih naredbi i čistki u državnoj službi, savjeti sada počinju teći u suprotnom smjeru", piše Guardian.
List navodi da, kada su Srbi 2000. godine revolucijom svrgnuli diktatora Slobodana Miloševića, ostavili su autokratiju iza sebe, ali je njihova krhka demokratija posljednjih godina postepeno slabila pod sadašnjim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Njihova lekcija glasi: ništa se ne smije uzimati zdravo za gotovo.

Nikada nisam volio metaforu žabe u vodi koja polako ključa, ali se savršeno odnosi na našu situaciju”, rekao je Srđan Cvijić iz Centra za bezbjednosnu politiku u Beogradu. “Jedna po jedna odluka, naš režim je Srbiju lišio demokratskog sistema. To se nije desilo preko noći. Prvo su preuzeli medije, zatim sudstvo, potom nezavisne institucije, onda su počeli namještati izbore, a sada pokušavaju da nam oduzmu pravo na slobodu okupljanja”.

Zato moj savjet Amerikancima glasi: nikada se ne opuštajte, uvijek budite na oprezu, demokratija se ne podrazumijeva, čak ni u zemlji slobodnih. Stvari mogu krenuti unazad, morate se svakodnevno boriti za svoja prava, inače će vam ih neko oduzeti”, rekao je.

Najvažnije je braniti solidarnost i ljudsku pristojnost. Ne dozvolite neprijateljima demokratije da spuste vaše standarde političkog ponašanja”, dodao je Cvijić.

Važnost institucija


Marta Pardavi, kopredsjednica Mađarskog helsinškog odbora, ima sličnu poruku. Ona već dugo ima iskustva s mirnim otporom demokratskom nazadovanju. Od kada je prvi put izabran za premijera 2010. godine, Viktor Orban i njegova stranka Fidesz agresivno su urušavali nezavisnost mađarskog pravosuđa i medija te vodili pravne ratove protiv civilnog društva.

Pardavi je naglasila važnost izbjegavanja zamke kopiranja političkih taktika onih koji su na vlasti.

Izbjegavajte opsadni mentalitet koji, čak i nesvjesno, podstiče polarizaciju. Polarizacija podriva povjerenje u javne institucije poput medija i sudova”, rekla je ona.

Što je niži nivo javnog povjerenja u te institucije, to ih je lakše preuzeti. Nastojte jačati institucije jačanjem javnog povjerenja u njih. Zauzvrat, osigurajte da te demokratske institucije zaista zaslužuju to povjerenje obavljajući svoje dužnosti pošteno i efikasno. Držite ih odgovornima”, dodala je.

Iako većina lekcija iz Evrope dolazi iz bivših komunističkih država centralne i istočne Evrope, italijanski demokrati također imaju relevantna iskustva. Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata, stranka s fašističkim korijenima došla je na vlast u Italiji na izborima 2022. godine. Njena premijerka, Giorgia Meloni, Trumpov favorit, sada učvršćuje vlast putem ustavnih reformi.

Nathalie Tocci, direktorica Instituta za međunarodne poslove (Istituto Affari Internazionali), rekla je da italijanski liberalni demokrati “ne stoje dobro” u odbrani demokratskih normi, ali imaju osnovne lekcije za Amerikance.

Kratak odgovor je: institucije, institucije, institucije (i podjela vlasti među njima)”, rekla je Tocci. “Do sada je to ono što je ograničilo štetu u Italiji”.

Igor Bandović, direktor Centra za bezbjednosnu politiku u Beogradu, rekao je da Trumpov rani potez da otpusti 18 vladinih nadzornika sugeriše da ubrzava neliberalni scenario koji je prepoznatljiv u Srbiji.

To je obrazac koji sam već vidio – počinje tihim demontiranjem nadzora i završava se institucijama koje služe samo onima na vlasti”, rekao je Bandović. “SAD i dalje imaju jake institucije i glasnu opoziciju, ali gledajući kako se ovi nadzornici otpuštaju, pitam se: da li ovako počinje?

Slovačka je pokazala koliko brzo demokratske norme mogu erodirati. Premijer Robert Fico, koji je došao na vlast 2023. godine, preoblikovao je zemlju za manje od dvije godine. Ukinuo je specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije, postepeno preuzeo političku kontrolu nad državnim i privatnim medijima, otpustio nezavisne kulturne radnike i postavio lojaliste na ključne pozicije, dok je istovremeno tražio političko savezništvo s Vladimirom Putinom.

Vidimo sada u Slovačkoj koliko su institucije važne – ne samo sudovi ili policija, već i kulturne institucije na periferiji”, rekla je autorka i urednica Monika Kompanikova.

Oglas

Važnost medija


Poljska je prošla kroz osam godina demokratskog nazadovanja pod desničarskom populističkom partijom Pravo i pravda, koja je oslabila sudstvo i pretvorila državne medije u propagandni aparat. Ali, uprkos kontroli nad medijima, partija je konačno izgubila vlast 2023. godine zahvaljujući rekordnoj izlaznosti birača, posebno mladih Poljaka.

Paulina Milewska iz Helsinške fondacije za ljudska prava u Poljskoj kaže da je jedan od razloga za preokret bila otpornost privatnih medija, od kojih je oko 70% ostalo nezavisno.

Neki mediji su osnovali vlastite fondacije kako ne bi morali da se ugase ili prodaju. Počeli su dobijati velike donacije od bogatih pojedinaca”, rekla je Milewska.

Dodala je da su nezavisne organizacije prikupljale novac za pravne fondove kako bi se borile protiv takozvanih “pravnih ratova” vladajuće stranke, koja je pokušavala ugušiti kritičke medije tužbama.

Zajednička poruka evropskih pro-demokratskih aktivista bila je: nastavite borbu.

"Autoritarizam ne nastaje preko noći"


Pavel Slunkin, bivši diplomata iz Bjelorusije, rekao je: “Najgore što Amerikanci sada mogu učiniti jeste da se povuku iz politike”.

Bjelorusija je imala samo kratak period demokratije prije nego što je Aleksandar Lukašenko preuzeo predsjedničku funkciju 1994. godine i zatvorio vrata za promjene. Ove sedmice, Lukašenko je ušao u svoj sedmi mandat nakon izbora koji su naširoko osuđeni kao farsa.

Autoritarizam ne nastaje preko noći. To je proces prelaska jedne po jedne crvene linije, bez otpora”, upozorio je Slunkin.

Prije dvadeset godina, Amerikanci su bili uvjereni u svoju moć. Sada, kada im pričam priče mog naroda i moje zemlje, slušaju me”, dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama