FAZ-ov novinar za N1: Dodik je mnogo efikasnije lobirao u Washingtonu nego Vučić

Martens podsjeća da projekat Južne interkonekcije nije nova ideja i da ga je snažno podržavala i prethodna američka administracija predvođena Joeom Bidenom.

“Američki interes bio je razumljiv – prodavati vlastiti gas i istovremeno diverzificirati energetske veze kako bi se smanjio ruski utjecaj. Za Bosnu i Hercegovinu, koja je trenutno povezana samo s jedne strane kada je riječ o snabdijevanju gasom, to bi bio važan korak ka diverzifikaciji energetske zavisnosti”, rekao je Martens.

Ipak, upozorava da se situacija sada promijenila.

“Odjednom je teško razlikovati šta je američki nacionalni interes, a šta interes Trumpovog kruga ili ljudi povezanih s njim”, naveo je.

“Ljudi povezani s Trumpom koriste politički utjecaj”

Posebno je ukazao na veze ljudi uključenih u projekat s Donaldom Trumpom i njegovim političkim okruženjem.

“Vidjeli smo to i u drugim zemljama poput Srbije i Albanije – ljudi povezani s Trumpovim krugom koriste politički utjecaj za poslovne interese”, rekao je Martens.

Dodao je da je zabrinutost dodatno porasla nakon informacija da je zakon o projektu praktično sadržavao ime kompanije kojoj bi posao trebao biti dodijeljen.

“To je vrlo neobično i postavlja ozbiljna pitanja”, ocijenio je.

“EU ne želi otvoreni sukob sa SAD-om”

Govoreći o reakciji Brisela, Martens smatra da Evropska unija trenutno pokušava izbjeći otvoreni sukob sa Sjedinjenim Državama.

“Evropa je i dalje ekonomski i vojno veoma zavisna od SAD-a. Niko trenutno nije spreman za frontalni sukob s Washingtonom”, rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo zato reakcije evropskih institucija na dešavanja oko Južne interkonekcije ostaju blage.

Dodik i Washington

Martens smatra da je Milorad Dodik posljednjih godina uspio izgraditi značajan utjecaj u Washingtonu kroz intenzivno lobiranje.

“Ako uporedimo Vučića i Dodika, rekao bih da je Dodik mnogo efikasnije ulagao novac poreskih obveznika u lobiranje”, kazao je.

Podsjetio je na dolazak Donalda Trumpa mlađeg u Banju Luku, kontakte s ljudima iz Trumpovog okruženja i najavljene investicione konferencije.

“Novac mu je očigledno kupio značajan utjecaj u Washingtonu”, naveo je Martens.

Pitanje državne imovine

Jedan od potencijalno najvažnijih aspekata cijelog projekta, prema njegovim riječima, jeste mogućnost da pitanje Južne interkonekcije otvori prostor za rješavanje pitanja državne imovine Bosne i Hercegovine.

Martens tvrdi da je iz dobro povezanih izvora dobio informacije da sporazum potpisan u Dubrovniku navodno predviđa da pitanje državne imovine mora biti riješeno kako bi projekat mogao biti realizovan na teritoriji BiH.

“Ako je to tačno, onda bi ovo moglo predstavljati rješenje jednog od najdugotrajnijih problema Bosne i Hercegovine još od Dejtona”, rekao je.

“Proširenje EU je blokirano”

Govoreći o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana, Martens je rekao da je proces proširenja Evropske unije faktički blokiran.

Prema njegovim riječima, u pojedinim evropskim prijestolnicama raste strah od novih članica koje bi imale pravo veta.

“Ljudi u Berlinu i Parizu smatraju da Evropska unija ne može sebi priuštiti još jednu članicu s pravom veta jer bi Unija postala potpuno nefunkcionalna”, rekao je.

Zbog toga smatra da Brisel sve ozbiljnije razmatra alternativne modele integracije regiona, uključujući pristup jedinstvenom evropskom tržištu bez punopravnog članstva.

“To bi mogao biti zanimljiv međukorak za zemlje Zapadnog Balkana”, zaključio je Martens.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad