Al Qaida se vratila svojim starim trikovima u Afganistanu. Kao što je činila prije planiranja napada 11. septembra, teroristička grupa sada vodi kampove za obuku militanata, dijeleći dobit talibanskih preduzeća za ilegalne poslove povezane s drogom, rudarstvom i krijumčarenjem, te usmjeravajući prihode povezanim džihadističkim grupama širom svijeta, piše ugledni politički magazin Foreign Policy, nakon uvida u neobjavljeni izvještaj koji otkriva javnosti malo poznate detalje o trenutnom djelovanju ove grupe.

Neobjavljeni izvještaj koji cirkuliše među zapadnim diplomatama i zvaničnicima UN-a opisuje koliko je duboko ova grupa koju je nekad vodio Osama bin Laden duboko ukorijenjena u talibanske operacije, dok pljačkaju afganistansko prirodno bogatstvo i kradu međunarodnu pomoć namijenjenu ublažavanju patnji miliona Afganistanaca.

Izvještaj je sastavila privatna firma za analizu prijetnji sa sjedištem u Londonu čiji direktori nisu željeli da budu identificirani. Foreign Policy je dobio uvid u kopiju dokumenta, čiji sadržaj su potvrdili neovisni izvori. Temelji se na istraživanju provedenom unutar Afganistana posljednjih mjeseci i uključuje popis viših operativaca Al Qaide i njihove uloge u talibanskoj administraciji.

Kako bi olakšala svoje ambicije, Al Qaeda sedmično zarađuje desetine miliona dolara iz rudnika zlata u afganistanskim sjevernim pokrajinama Badakhshan i Takhar koji zapošljavaju desetine hiljada radnika i koje štite gospodari rata prijateljski nastrojeni prema talibanima, navodi se u izvještaju, prijenosi Foreign Policy u tekstu naslovljenom ‘Al Qaida se vratila—i napreduje—u Afganistanu’. Novac predstavlja 25 posto udjela u prihodima od rudnika zlata i dragog kamenja.

U izvještaju je također geolocirano 11 rudnika zlata. Novac s Al Qaidom dijele dvije talibanske frakcije: kabulska frakcija Sirajuddina Haqqanija i kandaharska frakcija vrhovnog vođe Hibatullaha Akhundzade, što sugerira da obojica lidera, koji se naširoko smatraju glavnim rivalima, vide dobar odnos s Al Qaidom kao promociju vlastitih interesa, ali i pomoć jačanju ukupne moći ove grupe.

Talibani mjesečno iz rudnika uzimaju zlato u vrijednosti koja premašuje 25 miliona dolara, tvrdi se u izvještaju, iako se taj novac “ne pojavljuje u njihovom službenom budžetu”. Citirajući izvore s terena, kaže se da novac “odlazi direktno u džepove najviših talibanskih zvaničnika i njihove osobne mreže”. Otkako su rudnici počeli s radom početkom 2022., udio Al Qaide iznosio je ukupno 194,4 miliona dolara, navodi se u dokumentu.

Nakon što su ponovo stupili na vlast u augustu 2021. godine., Talibani su integrirali velik broj navedenih terorističkih grupa koje su se zajedno s njima borile protiv afganistanske republike koju podržavaju Sjedinjene Države. Bidenova administracija, međutim, uporno negira da se Al Qaida ponovo uspostavila u Afganistanu ili čak da su Al Qaeda i Talibani održali svoj dugi, bliski odnos, piše Foreign Policy, ističući kako ovo poricanje zvuči “šuplje” s obzirom na dokaze da su Talibani i Al Qaida bliski kao i uvijek. Vijeće sigurnosti UN-a i Posebni generalni inspektor za obnovu Afganistana (SIGAR) s mandatom američkog Kongresa dosljedno su izvještavali o simbiotičkom odnosu talibana s desetinama zabranjenih terorističkih grupa, uključujući Al Qaidu.

“Malo je stručnjaka povjerovalo talibanskim liderima, tokom pregovora s bivšim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom koji su doveli do sramotnog povlačenja SAD-a, da je odnos grupe s Al Qaidom gotov; Bin Ladenova vizija globalnog kalifata sa sjedištem u Afganistanu bila je vodeće načelo rata koji je vratio talibanski režim, za koji je jedan zapadni zvaničnik u Kabulu rekao da se razlikuje od prethodnog režima 1996.-2001. samo po tome što su ‘čak i bolji u represiji’”, piše magazin.

Naime, historijski odnos dospio je na naslovnice svjetskih novina kada je bin Ladenov nasljednik, Ayman al-Zawahiri, ubijen 31. jula 2022. u napadu američke bespilotne letjelice dok je stajao kraj prozora vile u Kabulu. Imovina je bila povezana s Haqqanijem, šefom uglavnom autonomne mreže Haqqani i članom rukovodeće strukture Al Qaide. On je također zamjenik šefa talibana i njihov ministar unutrašnjih poslova, koji nadzire sigurnost. Vjeruje se da gaji ambicije za najviši položaj vrhovnog vođe, s težnjama da postane kalif.

Sada kada mogu djelovati nekažnjeno, ističe se u izvještaju, talibani ponovno opskrbljuju zapovjednike i operativce Al Qaide svime što im je potrebno, od oružja do žena, stanova, pasoša i pristupa ogromnoj krijumčarskoj mreži građenoj decenijama kako bi olakšali heroinsko carstvo koje je financiralo talibanski rat. Rute su prenamijenjene za jeftiniji metamfetamin, oružje, gotovinu, zlato i drugu krijumčarenu robu s većim povratom. Militanti iz Jemena, Libije, Somalije i palestinskih teritorija također kruže kroz kampove za obuku Al Qaide koji su oživljeni nakon što su talibani preuzeli vlast. Sigurnost osigurava Glavna obavještajna uprava talibana, prema pisanju Foreign Policy-ja.

Izvještaj uključuje popis zapovjednika Al Qaide, od kojih su neki bili bin Ladenovi poručnici dok je živio u Afganistanu i dok je planirao napade na Sjedinjene Države. Ta su zvjerstva ubrzala invaziju pod vodstvom SAD-a koja je njega i talibansko vodstvo otjerala u Pakistan, gdje ih je sklonila, financirala i naoružala Pakistanska obavještajna agencija.

Nalazi izvještaja “pokazuju da je, kao što se i očekivalo, talibansko vodstvo i dalje spremno zaštititi ne samo vodstvo Al Qaide nego i borce, uključujući strane terorističke borce s dugog popisa podružnica Al Qaide”, rekao je Hans-Jakob Schindler, viši direktor Projekta za borbu protiv ekstremizma sa sjedištem u Berlinu i New Yorku i stručnjak za terorizam. “Jasno je da Talibani nikada nisu promijenili svoj stav prema međunarodnom terorizmu, a posebno prema Al Qaidi”.

Mnogi analitičari vjeruju da je odluka predsjednika Joea Bidena da se drži Trumpova sporazuma o povlačenju dovela do toga da je Afganistan postao inkubator ekstremizma i terorizma. Čelnici susjednih i regionalnih država, uključujući Iran, Pakistan, Rusiju, Saudijsku Arabiju i zemlje centralne Azije, izrazili su zabrinutost zbog prijetnje koju predstavljaju talibanske transnacionalne ambicije. Ljudi iz UN-a, uključujući posebnog izvjestitelja Richarda Bennetta, opetovano su prozivali talibansko gušenje prava i sloboda te zatvaranje i ubijanje navodnih protivnika.

Neobjavljeni izvještaj londonske firme je identificirao 14 podružnica Al Qaide – većinu njih je naveo Tim za analitičku podršku i praćenje sankcija Vijeća sigurnosti UN-a – koje imaju direktnu korist od prihoda od rudarenja. Uključuju sedam njih unutar Afganistana (među njima, anti-kineski Islamski pokret Istočnog Turkestana, anti-Tadžikistanski Jamaat Ansarullah i Tehrik-i-Taliban Pakistan, koji se bori protiv pakistanske države) i sedam koji djeluju na drugim lokacijama: Al Qaeda na Arapskom poluotoku, Al Qaida u Jemenu, Al Qaida u Iraku, Al Qaida u Siriji, Al Qaida na Indijskom potkontinentu, Al Qaida na Mahgrebu i Al-Šabab, uglavnom aktivan u istočnoj Africi.

Za zapadne vlade koje možda razmišljaju o bližim odnosima s talibanskim režimom ili čak o diplomatskom priznanju, Schindler iz Projekta za borbu protiv ekstremizma uputio je upozorenje. Talibani, rekao je, “nisu održiv partner u borbi protiv terorizma, čak ni na taktičkom nivou”. Umjesto toga, ova grupa “ostaje jedan od glavnih sponzora terorizma” u cijelom svijetu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad