Imenovanje Radmile Šekerinske došlo je u kritičnom trenutku za Zapadni Balkan i NATO, dok se geopolitičke tenzije pojačavaju u istočnoj Evropi usljed sigurnosnih izazova i treće godine rata u Ukrajini. Kako navodi Foreign Policy, upornost Rusije u Ukrajini, rastuće etničke konfrontacije u regionu i evoluirajući sigurnosni pejzaž zbog neizvjesnog statusa Kosova i secesionističkih prijetnji u Bosni i Hercegovini natjerali su NATO da ojača kolektivnu odbranu, s posebnim fokusom na istočno krilo, koje obuhvata veliki dio Zapadnog Balkana.
U analizi se navodi da, iako je Balkan ostvario određeni napredak u posljednje tri decenije, i dalje je sklon nestabilnosti i slabom upravljanju, s nacionalizmom potaknutim teritorijalnim sporovima, ekonomskim tenzijama i etničko-vjerskim podjelama.
Šekerinska je svoju karijeru gradila postepeno. Njena politička moć počela je rasti rano, dok se uspinjala kroz redove SDSM-a. Bila je ključna u pregovorima o historijskim sporazumima za malu balkansku naciju. Jedan od prvih bio je Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine, koji je okončao nasilni unutrašnji sukob uspostavljanjem većih prava za etničke Albance i postavljanjem temelja političke stabilnosti.
“Uspjeh Ohridskog okvirnog sporazuma uveliko je zavisio i bio rezultat jedinstvenog stava Zapada—EU, SAD-a i NATO-a. Brza reakcija i ovaj ujedinjeni pristup bili su početak uspjeha. Mislim da ista potreba postoji i danas”, rekla je Šekerinska 2021. godine govoreći o važnosti sporazuma za region.
FP navodi da Zapadni Balkan ostaje politički fragmentiran, te da se suočava s trajnim izazovima poput tenzija na Kosovu i u BiH i neujednačenim napretkom ka evroatlantskim integracijama.
“U svojoj novoj ulozi u NATO-u, Šekerinska može djelovati kao ujedinjujuća figura, pokazujući da lideri iz regije mogu dosegnuti utjecajne pozicije u međunarodnim institucijama kroz pragmatične, reformski orijentisane politike. Njeno imenovanje u NATO također pruža Zapadnom Balkanu vrijednu priliku da iznutra utiče na strateški pravac saveza, što regionu daje snažniji glas u izazovima s kojima se suočava – uključujući hibridne prijetnje i vanjske uticaje”, navodi se.
Uloga zamjenika generalnog sekretara NATO-a dobila je na značaju u posljednjoj deceniji. Primarna odgovornost je da zamijeni generalnog sekretara i predsjedava sastancima 32 ambasadora Sjevernoatlantskog vijeća dva puta sedmično ili tokom hitnih sjednica, uključujući i NATO-Ukrajina vijeće. Ova visoka pozicija postavlja Šekerinsku ne samo kao ključnog donosioca odluka unutar saveza, već i kao važnu sponu između NATO-a i Ukrajine.
Podrška Ukrajini neupitna
Tokom trogodišnjeg sukoba, zemlje Zapadnog Balkana različito su reagovale na pokušaje Rusije da uspostavi kontrolu nad svojim zapadno orijentisanim susjedom. Dok su lideri Hrvatske i Sjeverne Makedonije snažno osudili invaziju, Srbija – najveća ekonomija regije – ostala je naklonjena Moskvi.
FP navodi da se Sjeverna Makedonija pokazala kao jedan od najpouzdanijih podržavalaca Kijeva u regiji, dosljedno se usklađujući s NATO-ovim jedinstvenim stavom protiv ruske agresije. U svjetlu nedavnog udaljavanja američkog predsjednika Donalda Trumpa od podrške Ukrajini i jasnog raskola između njegove administracije i evropskih saveznika o tome kako okončati rat, Šekerinska je bila odlučna: “NATO je odlučan u namjeri da podrži Ukrajinu kroz izazove koji predstoje.”
“U Evropi se bore sjevernokorejski vojnici. Iran snabdijeva Rusiju projektilima i smrtonosnim dronovima. A Kina hrani rusku ratnu mašinu. Oni i drugi će obratiti pažnju na bilo kakav dogovor o okončanju ove strašne agresije. Zato moramo osigurati da Rusija nikada više ne pokuša zauzeti ni jedan kilometar ukrajinske zemlje“, izjavila je Šekerinska.
Uprkos svojoj maloj veličini, Sjeverna Makedonija je među četiri vodeće NATO zemlje po vojnoj pomoći Ukrajini u odnosu na broj stanovnika. Osigurala je oko 30 tenkova T-72, 12 jurišnih helikoptera Mi-24, četiri jurišna aviona Su-25, te značajnu količinu municije i druge ključne opreme.
“Ovi potezi ne samo da naglašavaju uticaj koji i manji saveznici mogu imati unutar alijanse, već i šalju jasnu poruku Kijevu – NATO-ova solidarnost se proteže na sve članice, čak i na najmanje, koje jednako doprinose zajedničkom naporu“, piše FP.
Jedno od ključnih pitanja na dnevnom redu NATO-a jeste povećanje odbrambenih doprinosa članica, što odražava novu realnost za savez. Vizija Šekerinske po ovom pitanju usklađena je s onim što je administracija Donalda Trumpa dosljedno zagovarala: veće raspoređivanje tereta među NATO saveznicima kako bi se ojačala kolektivna sigurnost.
Nakon Trumpovih nedavnih napada na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i uključivanja Rusije u pregovore o okončanju rata, Šekerinska je ponovila svoju posvećenost suverenitetu Ukrajine i ulozi NATO-a u mirovnom procesu. Nakon nedavnih razgovora na visokom nivou u Parizu, naglasila je hitnost podrške na bojnom polju i potrebu za jedinstvenim stavom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine kako bi se osigurala trajna stabilnost. “Ne možemo imati Minsk 3.0,” izjavila je.
“Jasno je da promjene u svijetu pokazuju da, kako biste spriječili budući rat, morate biti spremni na taj rat“, rekla je Šekerinska u intervjuu za lokalne medije u Sjevernoj Makedoniji. “Moramo biti spremni odbiti napad. Moramo biti spremni kako ne bismo dali bilo kakve ideje onima koji vjeruju da prelazak granice može značiti osvajanje strane teritorije, posebno ako je ta teritorija dio saveza. Dakle, ovo je dio odbrambene politike saveza“.
Iako je podrška Šekerinske Ukrajini jasna, vlada Sjeverne Makedonije zauzela je oprezniji stav, što se može vidjeti u njenim glasanjima o dvije rezolucije Ujedinjenih naroda u vezi s ratom. Zemlja je bila suzdržana prilikom glasanja o rezoluciji koju je izradila EU, ali je bila ko-sponzor američke rezolucije, koja je pozivala na okončanje sukoba, ali nije sadržavala nikakvu kritiku Rusije. Ipak, Mickoski insistira da Sjeverna Makedonija ostaje “usaglašena s vanjskom i odbrambenom politikom EU”.
Od posmatrača do partnera
Kako navodi FP, imenovanje Šekerinske takođe naglašava potencijal Zapadnog Balkana – regije obilježene ratom i nemirima tokom 1990-ih i ranih 2000-ih – kada prihvati reforme i uskladi se s transatlantskim vrijednostima. Time se signalizira da region više nije periferni posmatrač, već strateški partner na globalnoj sceni, posebno kroz posvećene NATO članice poput Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore.
“Mnoge evropske zemlje su zaboravile da razmišljaju o pitanju rata i mira“, rekla je Šekerinska u intervjuu za lokalne medije u Sjevernoj Makedoniji. “Ne shvataju da, onog trenutka kada izgubite stabilnost i mir, ništa drugo više nije važno. Mi to još uvijek pamtimo“.
“Za Zapadni Balkan, imenovanje Šekerinske predstavlja priliku da redefiniše svoju ulogu u evropskoj i globalnoj sigurnosti, pomjerajući se s margina na poziciju uticaja. Za NATO, ona donosi dragocjeno lidersko iskustvo i dokazanu sposobnost izgradnje konsenzusa i vođenja efektivnih politika. Za Ukrajinu, njena nova uloga dodatno učvršćuje jedinstvo NATO-a, naglašavajući da podrška dolazi od svih članica, bez obzira na njihovu veličinu ili geografsku lokaciju“, navodi se u analizi.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!