Za čovjeka za kojeg njegovi neprijatelji tvrde da leži u komi u bolnici u Berlinu, ukrajinski špijun izgleda izuzetno dobrog zdravlja. Kremlj je bio u toj mjeri uvjeren da je general bojnik Kirilo Budanov, 37-godišnji šef Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine, odnosno ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR), ubijen ili barem ranjen u napadu bespilotnom letjelicom i raketama na njegov stožer na otoku Ribalski krajem maja, da se ruski predsjednik Vladimir Putin hvalio tim "preciznim" napadom.
Sedmicama nakon toga ruski mediji i proratni vojni blogeri pisali su da je šef ukrajinske obavještajne službe teško ranjen te da je u komi prebačen iz Kijeva u NATO bolnicu u Njemačkoj. Daleko od toga da je moždano mrtav, Budanov je u razgovoru za britanski The Times izjavio kako se osjeća “profesionalno potvrđen” zbog opetovanih pokušaja Moskve da ga ubije.
“To je kao kompliment za mene”, rekao je on u svom zamračenom uredu u glavnom gradu Ukrajine, sjedeći za stolom okruženim raznim neobičnim, pa i nekim bizarnim, razbacanim predmetima poput bacača granata, nagazne mine, samurajskog mača, niza telefona, nekoliko statua sove, šahovske ploče, par kanarinaca i dvije žive žabe. “To mi daje povratnu informaciju da sam na dobrom putu u svom poslu. To je kao medalja”, dodaje.
Kao ravnatelj GUR-a, on sada smišlja kako najbolje uzvratiti udarac. Prošli je tjedan upozorio na mogućnost da Rusija sabotira nuklearnu elektranu u Zaporižju, najveću te vrste u Europi. Ovoga je tjedna Budanovljevu pozornost privukla analiza njegove špijunske agencije o tajnoj internoj studiji koju je provelo rusko Ministarstvo unutarnjih poslova o razini javne potpore tijekom pobune grupe Wagner. On je uvjeren da je Rusija zrela za građanski rat.
‘Rusko društvo je podijeljeno‘
Unatoč reputaciji neproničnosti, Budanov je bio vrlo određen u svom opisu ruskog izvješća, kojim se njegova agencija pozabavila nakon pobune prošlog mjeseca. Rekao je da Ministarstvo unutarnjih poslova – odgovorno za provedbu zakona diljem Rusije – koristi tehnologiju špijunskog softvera nove generacije, koja mu omogućuje praćenje pojedinačnih aplikacija za sigurnu razmjenu poruka, trendova društvenih i regionalnih medija te raspoloženja na internetu. Tijekom ključnih dana pobune, 24. i 25. lipnja, rusko je ministarstvo procijenilo da šef Wagnera Jevgenij Prigožin ima podršku naroda u 17 od 46 ruskih regija, dok Putin može računati na lojalnost 21 regije. U ostalim regijama bili su otprilike izjednačeni.
Analiza društvenih mreža i aktualnih mišljenja ne ukazuju nužno na oružani ustanak, no čini se da je direktor GUR-a siguran u ono što to znači. “To je ono što sada vidimo – da je rusko društvo podijeljeno na dva dijela”, rekao je, sjedeći ispod slike sove, simbola GUR-a koji drži u kandžama šišmiša, simbol GRU-a, ruskog pandana ukrajinskoj agenciji. “Situacija pokazuje upravo ono o čemu je naša služba govorila – da je Ruska Federacija na rubu građanskog rata. Treba se pojaviti mala unutarnju ‘aferica‘ pa će se unutarnji sukob rasplamsati”.
GUR-ova analiza studije nadzora ruskog ministarstva ukazuje da se Putin usred krize mogao osloniti na lojalnost Moskve, ali ne i na lojalnost Sankt Peterburga, svog rodnog grada. Također, među republikama Ruske Federacije, potpora Putinu bila je najniža u Dagestanu, gdje je Prigožin uživao 97 posto potpore. Anketa koju je nakon pobune provela jedina preostala neovisna agencija za istraživanje javnog mnijenja, Levada centar, pokazala je da je potpora šefu Wagnera dramatično opala, dok je lojalnost Putinu ostala čvrsta, no analitičari tvrde da te rezultate treba promatrati u kontekstu javne ankete koja je provedena nakon nekog događaja. Te su informacije vjerojatno manje značajne od onih koje je presreo GUR.
No, kako piše The Times, Budanov nije nepogrešiv – špijuniranje je nesavršeno umijeće, a obmana je sastavni dio špijunskog posla – no do sada najmlađi ravnatelj GUR-a u zemlji, imenovan na tu funkciju 2020. godine, često je u pravu. Triput ranjavani veteran kojem se geler zaglavio blizu srca, bio je gotovo posve usamljen u ukrajinskom vodstvu kada je upozorio na neminovnu rusku invaziju u jesen 2021.
Bila točna ili pogrešna, njegovo čitanje statistike ruskog ministarstva odredit će način na koji će reagirati na produbljivanje sukoba unutar ruskih granica. Otkako je Kremlj pokrenuo invaziju 24. veljače prošle godine, njihovi resursi i imovina unutar Ruske Federacije, u okupiranim dijelovima Ukrajine i drugdje u inozemstvu, bila je meta niza operacija visokog profila.
Hladan bijes
Ti napadi uključuju uništavanje plinovoda Sjeverni tok, napade dronovima na Kremlj, dizanje u zrak Kerčkog mosta koji povezuje Rusiju s Krimom, napade pomorskih dronova na ruske brodove u Sevastopolju, više ubojstava, uključujući i ono na blogera Vladlena Tatarskog i loše izveden udar u kojem je ubijena Darja Dugina, kći nacionalističkog ruskog ideologa Aleksandra Dugina. Tu su i valovi tajanstvenih napada na ruska tvornice goriva i skladišta te duboke prekogranične napade naoružanih ruskih disidentskih skupina koje je obučavao GUR.
Budanov, kojeg je okružni sud Lefortovski u Moskvi u odsutnosti optužio za “organiziranje terorističkih napada” u travnju ove godine, odbio je potvrditi ili zanijekati odgovornost GUR-a u bilo kojoj od tih operacija, iako je otvoreno priznao da je agencija upravljala akcijama nepreciziranih ubojstava. “Činimo to upravo sada”, rekao je uz prizvuk hladnog bijesa. “Dok ima tih ne-ljudi, mi ćemo biti aktivni. Koristimo se izravnim akcijama. Koristimo njih i to nam se sviđa. Znamo kako ih izvesti i ponosni smo što ih koristimo i ne bojimo se koristiti ih bilo gdje na ovom svijetu protiv bilo koga”.
Ranije takve oštre riječi i Budanovljevo nepokolebljivo uvjerenje da samo strateški poraz Rusije i povrat cjelokupnog ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, mogu donijeti trajni mir, znale su uznemirivati članice NATO-a, zabrinute zbog suprotstavljanja nuklearnoj supersili.
GUR-ove misije sabotaža unutar granica Rusije izazivale su sličnu zabrinutost, a Budanovljevo sadašnje uvjerenje o ranjivosti neprijatelja na mogućnost izbijanja građanskog rata nakon pobune grupe Wagner, u kombinaciji s prethodnim izjavama u kojima je rekao da ima želju pokrenuti kolaps Rusije, vjerojatno neće uspjeti uvjeriti one koji i dalje strahuju. Washington Post je izvijestio da je William Burns, direktor CIA-e, posjetio šefa ukrajinske obavještajne službe u Kijevu nešto prije pobune, iako je Budanov odbio potvrditi da se sastanak uopće dogodio. Rečeno je da je Burns od Ukrajinaca čuo odvažne prijedloge kako završiti rat do zime i prisiliti Rusiju da sjedne za pregovarački stol.
Upitan bi li Putinov pad, nakon potpunog ruskog poraza, mogao izazvati veću nestabilnost i izazvati za Ukrajinu još lošiji ishod nego što je to već bilo, Budanov inzistira da bi smrt ruskog predsjednika mogla biti samo dobra stvar za njegovu zemlju. “Zašto bi Rusija to opet učinila? Nitko tamo, nitko u glavnim gradovima Rusije, ne bi želio nastaviti rat s Ukrajinom”, tvrdi Budanov. “Kada gledaju rat na televiziji, kažu: ‘Da, rat, juri, idi, bori se, kako god‘. Ali čim netko dobije poziv u vojsku, počnu tražiti razloge kako ne ići. Sam odlazak u rat za njih nije opcija”.
Odnos GUR-a s Prigožinom
Kako kaže, ratni cilj Ukrajine je jasan – boriti se za puni povrat svog suverenog teritorija. Nasuprot tome, ruski ratni cilj bio je od početka nejasan i poražen. “Koji je cilj Rusije? Nitko tamo nije mogao reći što želi postići ovdje. Kažu da Ukrajinu žele učiniti ‘ne antiruskom‘. Unatoč tome što to govore, čine sve što je kontraproduktivno kako bi postigli taj cilj”.
Prigožinovo napredovanje prema Moskvi bilo je najveći izazov Putinovoj moći od početka invazije, što je otvorilo nove mogućnosti za operacije GUR-a. SAD su se potrudile snažno se distancirati od bilo kakve upletenosti u pobunu, dok je povijest komunikacije GUR-a s Prigožinom, pak, manje jasna. Dokumenti američkih obavještajnih službi koji su procurili na platformu Discord prije nekoliko mjeseci sugeriraju da je u siječnju ove godine Prigožin komunicirao s Budanovljevom agencijom, nudeći Ukrajincima informacije o ruskim položajima u zamjenu za povlačenje ukrajinskih trupa iz Bahmuta. Jedan dokument koji je procurio odnosio se konkretno na sastanke između operativaca GUR-a i Prigožina u neimenovanoj afričkoj državi.
Budanov se dvosmisleno nasmiješio upitan da potvrdi jesu li se njegovi časnici doista sastali sa šefom grupe Wagner. “Jesmo li se našli s Wagnerom? Naravno da jesmo. Dopustite mi da to tako kažem. S njima smo se ‘susreli‘ u mnogim afričkim zemljama. ‘Upoznali na mnogo načina‘”.
Priča se da Budanov dobiva više zajedničkih britanskih i američkih obavještajnih podataka nego mnoge članice NATO-a pa je značajno što je on siguran da Ukrajina neće biti pozvana da se pridruži vojnom savezu kada se čelnici sastanu u Vilniusu idućeg tjedna. Zvučeći na trenutak više razočaran u ponašanje svojih saveznika nego u ponašanje svojih neprijatelja, rekao je: “Teško mi je pohvaliti summit NATO-a iz vrlo jednostavnog razloga – očekivanja našeg društva neće biti zadovoljena”.
To nije samo predosjećaj, dodao je. “Siguran sam da će neke riječi biti izrečene, ali ništa više od toga toga. Prilično sam siguran što će biti naglašeno – vidio sam nacrte govora”, zaključio je Budanov.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!