Ljudi u Europi trebali bi napraviti zalihe hrane, vode i drugih osnovnih potrepština za tri dana u slučaju krize, poručila je komesarka Europske unije za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Oglas
Kibernetički napadi, klimatske promjene i bolesti povećavaju izglede za hitne slučajeve, a 450 miliona ljudi koji žive u bloku od 27 zemalja moraju biti spremni, rekla je Lahbib, prenosi Sky News.
Najavljivajući novu strategiju za suočavanje s budućim katastrofama, Lahbib je rekla da su prijetnje s kojima se Europljani trenutno suočavaju "složenije nego ikad i da su sve međusobno povezane".
Rekla je da je važno "osigurati da ljudi imaju osnovne zalihe za najmanje 72 sata u krizi".
Hrana, voda, svjetiljke, lični dokumenti, lijekovi i kratkotalasni radio uređaji su među stvarima koje bi građani trebali nabaviti.
Pročitajte još: Dodik zbog nove potjernice “zaprijetio”: Ovaj problem će se internacionalizovati
SIPA: Radimo u punom kapacitetu, zaprimljeno 6 zahtjeva za prekid radnog odnosa
Slično je rekla da bi sama EU trebala izgraditi "stratešku rezervu" i skladištiti druge kritične resurse, uključujući protupožarne avione, medicinsku, energetsku i transportnu opremu, kao i specijalizirana sredstva protiv hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.
"Ne možemo se više oslanjati na ad hoc reakcije", upozorila je Lahbib.
Upozorenje dolazi u trenutku kada EU preispituje svoju odbranu i sigurnost, posebno nakon što je Trumpova administracija upozorila da Europa mora preuzeti više odgovornosti za to.
Posljednjih godina, Unija je prebrodila pandemiju COVID-19 i prijetnju Rusije, uključujući njene pokušaje da iskoristi ovisnost Europe o prirodnom plinu kako bi oslabila podršku Ukrajini.
Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi Rusija mogla biti sposobna izvesti još jedan napad u Europi do 2030. godine.
Francuska, Finska i Švedska već su najavile slične planove, a Švedska je prošle godine ažurirala svoje savjete o civilnim vanrednim situacijama iz doba hladnog rata "kako bi bolje odražavala današnju realnost sigurnosne politike".
To je uključivalo savjete o tome šta učiniti u slučaju nuklearnog napada.
Nemaju sve zemlje istu razinu pripravnosti za krizne situacije, a Europska komisija ih također želi potaknuti na bolju koordinaciju u slučaju vanrednog stanja.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas