U političkim krugovima u Briselu raste zabrinutost da volja Zapada da pomogne Ukrajini opada, kako u Europi, tako i u SAD-u. Jedan visoki zapadni zvaničnik izjavio je kako bi bio potreban "drugi šok" da zapadni saveznici preduzmu odlučnije korake. Takav šok bi mogao uključivati nagli pad ukrajinske odbrane, masakr u stilu Buče ili pobjedu Donalda Trumpa na izborima. Svaki od tih scenarija bio bi katastrofa za Kijev.

Trenutno su SAD okupirane predsjedničkim izborima, kao i eskalirajućim ratom na Bliskom istoku, što je gurnulo rusku ofanzivu na Donbas u drugi plan. Francuska se suočava s političkom i fiskalnom krizom, pri čemu moć predsjednika Emmanuela Macrona slabi. Njemačka se bori s unutrašnjim sukobima u vladajućoj koaliciji, dok Britanija ima vlastite finansijske probleme, usmjeravajući se na obnavljanje javnih usluga.

U tekstu objavljenom na britanskom listu Guardianu, navodi se kako je Rusija u septembru osvojila više ukrajinske teritorije nego u bilo kojem mjesecu od marta 2022 te da i pored napora ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog da pridobije više oružja, interes Amerike i Europe za situaciju u Ukrajini opada. Ovo je opasno za Kijev, koji se suočava s izazovima dok njegovi saveznici gube fokus.

Autor teksta napominje kako američki predsjednik Joe Biden izbjegava donošenje poteza koji bi mogli ugroziti šanse njegove potpredsjednice Kamale Harris na izborima. To uključuje njegovu nevoljnost da Ukrajini dozvoli udare duboko unutar Rusije korištenjem američkih projektila. Biden se boji da bi Putin mogao podići nuklearne tenzije ili izvršiti odmazdu prema Zapadu, što bi Trump iskoristio kao politički adut u svojoj kampanji.

Britanija i Francuska, koje Ukrajini dostavljaju rakete Storm Shadow i Scalp, ne mogu dozvoliti njihovu slobodnu upotrebu protiv ruskih baza bez odobrenja SAD-a. Njemački kancelar Olaf Scholz također odbija isporuku raketnog sistema Taurus, uprkos zahtjevima Kijeva, jer strahuje od moguće ruske odmazde i reakcije njemačkih birača. Njegova stranka SPD ima dugu historiju pacifizma, što dodatno otežava odluku.

Bivši generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, izrazio je žaljenje što saveznici nisu Ukrajini poslali više oružja prije početka ruske invazije, navodeći da bi to otežalo Moskvi njenu ofanzivu. Ipak, Paul Taylor, viši gostujući saradnik u Centru za europsku politiku, napominje u svom tekstu kako Stoltenberg nikada nije direktno kritikovao američku opreznost.

General u penziji Gordon “Skip” Davis kritikovao je Bidenovu administraciju zbog odugovlačenja u pružanju ključne pomoći Ukrajini. Na jednom panelu Europskog političkog centra (EPC), izjavio je kako je Washington previše brinuo o mogućnosti da Putin eskalira sukob, zbog čega je Ukrajini davao dovoljno pomoći samo da “preživi”, ali ne i da pobijedi.

Autor ističe kako europski zvaničnici povlače paralelu između nevoljnosti da se Ukrajini pruži odlučujuća pomoć i odbijanja da se provede zajednička nabavka oružja u EU. Mnoge europske zemlje su iscrpile svoje zalihe i sada imaju poteškoća da prošire svoje nacionalne industrije oružja.

Za Ukrajinu, čekanje na “drugi šok” moglo bi biti prekasno, jer svakodnevno trpi gubitke u ratu iscrpljivanja protiv mnogo većeg neprijatelja. Europske vlade moraju odlučnije podržati Ukrajinu, uključujući dozvolu za vršenje dubinskih napada, ili će se sljedeće godine suočiti s gorom strateškom situacijom, zaključuje Taylor.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad