Kamala Harris doživjela je veliki udarac u svojoj kampanji nakon što je izgubila Michigan s preko 80.000 glasova razlike, jer su sindikalni radnici, crnački glasači, Arapi Amerikanci i muslimani ili odlučili ne glasati, ili su svoj glas dali Donaldu Trumpu. Ova savezna država, koju vodi demokratski guverner poznat po širenju biračkih prava, podržala je republikanskog kandidata za predsjednika samo jednom u posljednje 22 godine – Trumpa 2016. s razlikom manjom od 11.000 glasova.
Rezultati u Michiganu ukazuju na dublje probleme s kojima se suočava Demokratska stranka, kažu lideri zajednica i politički analitičari. Kod ključnih biračkih grupa – radničke klase, manjina i imigranata – odaziv je opao, a mnogi su prešli na stranu Trumpa, pod utjecajem visokih cijena namirnica i stanovanja, kao i percipiranog nedostatka pažnje od nacionalnog rukovodstva Demokratske stranke.
Izlazne ankete pokazale su da je ekonomija bila glavno pitanje za glasače u Michiganu. Demokratska strateginja Ameshia Cross primijetila je da se kampanja Kamale Harris suočila s jedinstvenim izazovima, imajući samo 107 dana za kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden odustao od kandidature. Cross vjeruje da bi više vremena u Michiganu moglo poboljšati Harrisine šanse, uprkos tome što je posjetila ovu državu 11 puta uz podršku istaknutih demokrata, uključujući Baracka i Michelle Obamu.
Cross je kritikovala Demokratsku stranku zbog prevelikog oslanjanja na ankete, umjesto na lokalne organizatore, rekavši: “Slušanje ljudi na terenu uvijek će biti važnije od projekcija koje smo vidjeli.”
Protivljenje lokalne zajednice američkoj podršci izraelskim radnjama u Gazi i Libanu također je bacilo sjenu na Harrisinu kampanju. Iako je njen tim održao zatvorene sastanke s nekim liderima arapske i muslimanske zajednice, ti napori su bili nedovoljni, a Trumpova kampanja je strateški ciljala ove zajednice porukama koje su ga predstavljale kao “predsjednika mira”, povezujući Harris sa američkim ratovima na Bliskom Istoku i u Ukrajini.
Michigan, dom za oko 300.000 Arapa Amerikanaca i muslimana, bio je ključna demografska grupa za Harris. U Dearbornu, najvećem američkom gradu s većinskom arapskom populacijom, Trump je osvojio 42% glasova, dok je Harris imala 40%, dok je kandidatkinja Zelene stranke Jill Stein osvojila više od 15%. Ovo predstavlja značajan pomak u odnosu na 2020., kada je Biden osvojio 69% glasova u Dearbornu.
Ovaj trend nije bio ograničen samo na Michigan; izlazna anketa koju je sprovelo Vijeće za američko-islamske odnose pokazala je da je Stein osvojila 53% muslimanskih glasova na nacionalnom nivou, dok su Trump i Harris zaostali s 21% i 20%.
Trumpova kampanja je ciljano slala poruke i letke na adresu 100.000 glasača arapskog porijekla u Michiganu, prikazujući ga kao mirotvorca, dok je Harris bila povezana s vojnim intervencijama SAD-a. Pokretni bilbordi s porukom “Zaustavite Kamalu, zaustavite ratove” kružili su oko Dearborna.
Kritike su dolazile i unutar Demokratske stranke zbog izostanka palestinskog govornika na konvenciji u augustu, što je izazvalo nezadovoljstvo kod progresivnih grupa i organizacija poput Nacionalnog pokreta Neopredijeljenih. “Imamo neuspješno rukovodstvo,” izjavila je Lexis Zeidan, suosnivačica pokreta, ističući percipirani nedostatak angažmana sa arapskom i muslimanskom zajednicom.
U Detroitu, gdje je kampanja Kamale Harris imala za cilj kompenzovati očekivane gubitke, odziv birača pao je na 47% u odnosu na gotovo 50% iz 2020., uprkos proširenim mogućnostima ranog i glasanja putem pošte. Hazen Turner, mladi Afro-Amerikanac zaposlen u automobilskoj industriji koji je vodio kampanju za Harris u Detroitu, primijetio je da su mnogi Afro-Amerikanci izgubili nadu zbog rastućih troškova.
“Mnogi mladi Afro-Amerikanci nemaju povjerenje u sistem,” rekao je Turner. “Što više radimo, manje imamo.”
Članica školskog odbora Detroita, Sherry Gay-Dagnogo, rekla je da je Harrisina kampanja malo učinila kako bi motivisala birače, navodeći da je morala moliti za reklamne znakove. “Dobijamo 20 do 30 pisama dnevno od Trumpa, a ništa od Kamale,” rekla je.
Kampanja je također imala poteškoća da pridobije birače bez fakultetske diplome, koji čine 62% biračkog tijela u Michiganu. Sindikalizovani radnici u automobilskoj industriji sve više su podržavali Trumpa, uprkos tome što su Biden i Harris podržali njihov štrajk protiv General Motorsa prošle godine. Mnogi, poput Isaiaha Goddarda, mladog člana sindikata UAW, vjerovali su da će Trump bolje zaštititi njihova radna mjesta i kontrolisati imigraciju. “Bilo nam je bolje kad je Trump bio predsjednik,” rekao je Goddard, odražavajući sentiment mnogih birača u Michiganu koji su u ovom izboru prešli sa Demokratske stranke na Republikansku, zaključuje Reuters.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!