Pretpretresno vijeće II Međunarodnog krivičnog suda izdalo je jučer naloge za hapšenje Sergeja Šojgua, bivšeg ministra odbrane Rusije i aktuelnog sekretara Savjeta bezbednosti Rusije i generala Valerija Gerasimova.
Valerij Gerasimov je u vreme počinjenja djela za koja ga sud u Hagu tereti bio i prvi zamijenik ministra odbrane Ruske Federacije te je „odgovoran za ratni zločin usmjeravanja napada na civilne objekte i ratni zločin nanošenja prekomjerne štete civilima ili štete na civilnim objektima i zločin protiv čovječnosti nehumanih dijela iz člana 7(1)(k) Rimskog statuta“, navedeno je u odluci MKS-a.
Gerasimov je jedna od četiri osobe uključujući predsjednika Vladimira Putina, ministra odbrane Sergeja Šojgua i do maja sekretara za nacionalnu bezbijednost Nikolaja Patruševa, koji su od samog početka bili odgovorni za planiranje toka rata u Ukrajini.
Ko je Valerij Gerasimov?
Valerij Vasiljevič Gerasimov je general armije i načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije. Na tu poziciju imenovao ga je predsjednik Vladimir Putin 9. novembra 2012. Trenutno služi kao komandant svih ruskih snaga u Ukrajini.
Smatra se jednim od najmoćnijih ljudi u Rusiji i jednim od tri osobe koje imaju pristup ruskom nuklearnom oružju, pored Putina i ministra odbrane Andreja Belousova.
Gerasimov je rođen 8. rujna 1955. u radničkoj obitelji u Kazanju. Odrastao na pričama svog ujaka veterana, bivšeg zapovjednika tenkovske čete, i s entuzijazmom je čitao knjige Konstantina Simonova.
Diplomirao je na Vojnoj akademiji Generalštaba Oružanih snaga Rusije s odličnim uspjehom.
Tokom rata u Čečeniji se borio na prvoj liniji više od 30 dana, kontrolirajući taktičke operacije. Ne spada u grupu „arbatskih generala“ – pogrdan izraz za stožerne časnike s malo terenskog iskustva.
Godinu dana pošto je imenovan za načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije objavio je rad „Mogućnosti znanosti u predviđanju“, koji je objavljen u listu „Vojenno-promišljenij kurjer“ i odmah je detektiran kao nova doktrina ruske vojske koja je i dobila ime po svom tvorcu Gerasimovu, a on sam je prozvan „ocem hibridnog rata“, iako su o tome i prije njega pisali mnogi američki stratezi. U svom radu piše o tome kako propaganda i subverzivna djelatnost mogu dovesti do toga da potpuno stabilna zemlja u roku od nekoliko mjeseci, pa čak i dana, može se pretvoriti u poprište žestoke oružane borbe, da postane žrtva inostrane intervencije, da utone u kaos, humanitarnu katastrofu i građanski rat.
Tenkist je po vojnom rodu. U izvještaju britanske istraživačke mreže Bellingcat, Valerij Gerasimov, zajedno sa Šojguom i drugim zvaničnicima, je odgovoran za prebacivanje ruskog raketnog sistema Buk separatističkim snagama na istoku Ukrajine, koje su ga zatim iskoristile da obore malezijski avion MH-17 17. srpnja 2014. kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade.
Najznačajnije – vjerojatno jedino – dostignuće pod Gerasimovim u Ukrajini bilo je zauzimanje Bahmuta u svibnju 2023., gdje je Vagner, ruska plaćenička grupa odnijela glavni teret operacija.
Odnosi između Gerasimova i preminulog šefa Vagnera Prigožina bili su u najboljem slučaju zategnuti, a Prigožin je često javno prozivao Gerasimova kao „nesposobnog“. Prigožin je takođe u viralnom video snimku punom psovki optužio Gerasimova da je uskratio municiju i zalihe Vagnerovoj grupi. Prigožin je tražio smjenu Gerasimova i ministra odbrane Šojgua tokom prošlogodišnje pobune.
Kao načelnik ruskog generalštaba Gerasimov je nadgledao operacije Kremlja u Siriji.
Pod njegovom komandom, ruska vojska je pružala i koordinirala zračnu podršku, obuku i logističku pomoć snagama sirijskog diktatora Bašara al Asada, pomažući im da zauzmu ključne gradove u zemlji. Rusija je, takođe, uspostavila stalno vojno prisustvo u Siriji 2017. godine.
Gerasimov je odigrao ključnu ulogu u aneksiji Krima 2014. gdje je koordinirao vojne operacije i strateško planiranje. Jedna značajna akcija pod komandom Gerasimova bila je upotreba „malih zelenih ljudi“ – ruskih vojnih lica bez identifikacije koji su se ušuljali na poluotok i postavili temelje za aneksiju Krima. Po naređenju Gerasimova, ruske snage su koristile kombinaciju specijalnih operacija, sajber ratovanja i informacionog rata kako bi stvorile haotično i zbunjujuće okruženje na Krimu.
Ukrajina je bila svjesna postojanja Gerasimova pre invazije punog obima, a ukrajinska vlada ga je nazvala „glavnim ideologom rata u Donbasu“, piše Kijev post.
Pod njegovom komandom, ruske i separatističke snage otvorile su vatru na evakuaciju ukrajinskih snaga, ubivši 459 ukrajinskih vojnika i ranivši još 478 u bitkama za Ilovajsk 2014.
Prije pune invazije na Ukrajinu, Gerasimov je negirao bilo kakve planove Kremlja da izvrši invaziju na susjednu zemlju, nazivajući takve spekulacije „lažnim“.
Obavještajci veruju da je Gerasiov imao eksplicitnu ulogu u planiranju ruskog rata u Ukrajini zajedno sa visokim zvaničnicima odbrane.
U ranoj fazi rata, Gerasimov je, kako se izvještava, nadgledao borbene operacije na frontu u Harkovu u blizini Izijuma.
„Vojnici su Gerasimova zvali Gera. Bio je vrijedan načelnik štaba bataljona, kasnije tenkovskog puka. Mnoge kolege ga nisu voljele zbog brzog napretka u službi. Gerasimov je veliki ljubitelj historije Drugog svetskog rata. Sve vrijeme bi postavljao pitanja višim oficirima koji su učestvovali u ratu o njihovom borbenom iskustvu ”, pisala je Novaja Gazeta Evropa ispovijest jednog vojnika o Gerasimovu.
Komandovao je godišnjom Paradom pobjede na Crvenom trgu četiri puta od 2009. do 2012.
Oženjen je ima sina.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!