Hoće li se iranska vanjska politika promijeniti pod novim predsjednikom?

Svijet 01. jul 202413:50 0 komentara
Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERS

Dva preostala kandidata koji se bore za predsještvo Irana, Saeed Jalili i Masoud Pezeshkian, nude biračima različite vizije za budućnost zemlje. Međutim, stručnjaci su za Al Jazeeru rekli da je malo vjerovatno da će njihovi različiti stavovi dovesti do značajne promjene u iranskoj vanjskoj politici.

Pezeskhian, bivši ministar zdravlja i hirurg, bio je prvi na izborima u petak, ali nije osigurao 50 posto potrebnih za potpunu pobjedu, što ga je primoralo na drugi krug protiv drugoplasiranog Jalilija koji će se održati 5. jula.

Na vanrednim izborima u petak se birao nasljednik predsjednika Ebrahima Raisija, koji je poginuo u padu helikoptera krajem maja. Pezeshkian se ističe u utrci kao jedini nekonzervativni kandidat kojem je dozvoljeno da se kandiduje.

On je imao podršku reformista poput bivšeg ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa, čije učešće vjerovatno ukazuje da će Pezeshkian slijediti ključni reformistički cilj vanjske politike: ponovno pregovaranje o nuklearnom sporazumu kako bi se ublažile sankcije iranskoj ekonomiji i ublažile tenzije sa Zapadom.

Sporazum iz 2015. između Irana i Kine, Evropske unije, Francuske, Njemačke, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država o obuzdavanju nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija, potpisan je pod centrističkim predsjedavanjem Hassana Rouhanija.

Međutim, tri godine kasnije, tadašnji američki predsjednik Donald Trump povukao se iz sporazuma, srušivši nade onih koji su vjerovali da bi to utrlo put iranskoj ekonomskoj renesansi.

Umjesto toga, SAD su uvele nove oštre sankcije, a iranski tvrdolinijaši zbog toga našli nove argumente za tvrdnju da se Zapadu ne može vjerovati. Razgovori o oživljavanju sporazuma su od tada uglavnom zaustavljeni.

S druge strane političkog spektra, Jalili se smatra najrigidnijim predstavnikom konzervativne politike.

Pobjeda ovog čvrstog tvrdolinijaša, uz podršku drugih konzervativnih kandidata u prvom krugu, označila bi još konfrontativniji pristup prema Zapadu, posebno prema SAD-u, kažu analitičari.

Jalili je bio glavni nuklearni pregovarač između 2007-2012, te se usprotivio ideji da Iran treba da razgovara ili napravi kompromis sa drugim zemljama o svom programu obogaćivanja uranijuma – stav koji je zadržao za sporazum iz 2015. godine.

Predsjednik nije jedini donosilac odluka

Bez obzira na izrazito različite stavove kandidata, iranski predsjednik djeluje unutar ograničenog mandata.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei i Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) pod njegovim vodstvom imaju najveću moć odlučivanja kada je u pitanju vanjska politika.

Ako dobijete promjenu od 180 stepeni između Trumpove ili Bidenove administracije na opštoj putanji SAD-a, u Iranu, sa promjenom predsjedništva, dobijete razliku od 45 stepeni – nije beznačajno, ali nije jednako upečatljiv kao iu drugim zemljama”, rekao je Ali Vaez, šef iranskog programa Međunarodne krizne grupe.

Postoje elementi kontinuiteta koji ograničavaju koliko promjena se može očekivati”, dodao je.

Kako piše Al Jazeera, ovo se navodi kao jedan od razloga za nisku izlaznost od 40 posto na izborima u petak. Ovo je bio krug izbora sa najnižim izlaskom birača u historiji Irana od Islamske revolucije 1979. godine.

Reformistički predsjednik morao bi se suočiti s ultrakonzervativnim snagama koje dominiraju iranskim parlamentom.

Iran je u aprilu pokrenuo raketni i dronski napad na Izrael u znak odmazde za izraelski napad na zgradu iranskog konzulata u Damasku u Siriji, u kojem su ubijeni visoki komandanti IRGC-a.

Do neviđenog sukoba je došlo usred pojačanih regionalnih tenzija dok se izraelski rat protiv Gaze odugovlači, a potencijal sveopšteg rata između Izraela i Hezbollaha koji podržava Iran u Libanu postaje sve veći.

Međutim, dok IRGC već dugo striktno vodi regionalnu politiku, nuklearni pregovori sa svjetskim silama su još uvijek na stolu.
Po ovom pitanju, predsjednik može odrediti ton i stav, čak i ako se radi samo o marginalnim promjenama, rekao je Vali Nasr, profesor bliskoistočnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins.

Kada je u pitanju nuklearni sporazum, predsjednik može biti vrlo važan u istraživanju mogućnosti za različite vrste ishoda. Pezeshkian bi iznio argument da započne pregovore sa SAD-om, dok Jalili ne bi”, rekao je Nasr.

Nuklearna diplomatija je ključna za Irance jer direktno utiče na ekonomiju zemlje – što je najveća briga većine Iranaca. Vlade nisu uspjele da se pozabave deprecijacijom valute i inflacijom, za šta su okrivile zapadni režim sankcija.

Tvrdolinijaški pristup

Predsjedništvo Jalilija bilo bi u skladu s pristupom pokojnog Raisija, koji je obećao u svom trogodišnjem mandatu da neće povezivati ​​ekonomiju s nuklearnim pregovorima sa stranim silama.

Umjesto toga, vlada je odlučila da se osloni na unutrašnje sposobnosti Irana, usmjeravajući svoje poslovanje prema istoku, jačajući veze s Kinom, Rusijom i susjednim zemljama.

U okviru takozvane “ekonomije otpora”, Iran je prošle godine potpisao sporazum sa Saudijskom Arabijom uz posredovanje Kine, čime je okončan višegodišnji hladni rat između regionalnih rivala.

Raisi je također tražio da se Iran pridruži Šangajskoj organizaciji za saradnju i zemlja je postala članica BRICS bloka ranije ove godine.

Međutim, takozvano okretanje ka istoku nije dalo opipljive rezultate u smislu poboljšanja ekonomije – nešto što je konzervativni tabor priznao – ostavljajući svakom budućem predsjedniku potrebu da uspostavi ravnotežu kada je u pitanju pravac.

Jalili neće moći u potpunosti izbjeći razgovore sa Zapadom, a Pezeshkian se neće fokusirati samo na nuklearne pregovore“, rekao je Hamid Reza Gholamzadeh, direktor DiploHousea, think tanka fokusiranog na vanjsku politiku.

Dodao je da će iranska vanjska politika ovisiti i o vanjskim faktorima – što je najvažnije, američkim izborima u novembru.

Izazov nije unutar Irana, već izvana – u tome hoće li pobijediti Trump ili Biden. Čak i ako je Pezeskhian predsjednik, suočit će se sa stranim izazovima, a ne domaćim“, rekao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!