Posljednja četiri mjeseca borbi u Sudanu prouzrokovala su neizvjesnost za milione ljudi po pitanju pristupa hrani, s tim da se očekuje da će dodatnih 1,5 miliona djece pasti u krizni nivo gladi do septembra, a humanitarne agencije navode da se bore da dodđu do ljudi kojima je potrebna pomoć, prenosi Guardian.
Do 17.000 djece dnevno pada u krizni nivo gladi, upozorili su u utorak Save the Children. Sa 4 miliona ljudi koji su do sada raseljeni, dobrotvorna organizacija kaže da se više ljudi suočava sa glađu u Sudanu nego u bilo kom trenutku otkako se ti podaci prikupljaju, od 2012. godine.
“Nemoguće je prenaglasiti ozbiljnost situacije u Sudanu. Ovo je očajna, strašna kriza za djecu. U konfliktnim područjima, ako odete na pijacu, rizikujete da budete opljačkani, granatirani, ubijeni ili uhvaćeni u unakrsnoj vatri. Ako dođete do tog tržišta, velike su šanse da su police prazne”, rekao je dr Arif Noor, direktor Save the Children u Sudanu.
Kako nacvodi Guardian, prema najnovijem izvještaju Integrirane klasifikacije faza sigurnosti hrane, područja s najgorim borbama predvidljivo bilježe najviše stope gladi. Širom zemlje, 20,3 miliona ljudi, ili 42% stanovništva Sudana, zahvaćeno je visokim nivoom akutne nesigurnosti hrane, saopštio je IPC.
Više od polovine stanovništva treba hitnu pomoć u Darfuru, gdje su paravojne Snage za brzu podršku optužene za masovne masakre nad manjinskim etničkim grupama.
Sudanski nezavisni emiter Radio Dabanga izvijestio je da je 132 djece umrlo od stanja povezanih s neuhranjenošću u istočnoj državi El Gedaref.
Cijene osnovnih namirnica kao što su sirak, proso i pšenica su već visoke, ali će se nestašice vjerovatno pogoršati jer su poljoprivrednici prisiljeni da napuste svoju zemlju zbog borbi.
U otvorenom pismu humanitarnih čelnika objavljenom ove sedmice poziva se na hitan prekid neprijateljstava i upozorava se međunarodna zajednica da “nema izgovora za čekanje” da djeluje u zaustavljanju sukoba “dok se sudanska djeca izgladnjuju”.
Humanitarni radnici žalili su se na nedostatak finansiranja i podrške za humanitarne operacije u Sudanu u poređenju sa odgovorom na rat u Ukrajini, osuđujući nezainteresovanost kao “rasistički” razlog za ovakav pristup.
Operacije su također bile ograničene nesigurnošću, koja je nedavno primorala Norveško vijeće za izbjeglice da zatvori svoje operacije u glavnom gradu Kartumu i regiji Darfur, kao i birokratijom u vezi s vizama.
Postoji najmanje 120 viza za humanitarne radnike koje čekaju na odobrenje, navodi Sudan Ingo Forum, koji predstavlja 70 humanitarnih grupa koje djeluju u zemlji. Koordinator foruma, Anthony Neal, rekao je da je najmanje 15 onih koji su na čekanju od juna bili za hirurge, farmaceute i anesteziologe. Rekao je da se čak i oni koji su imali vize suočavaju sa ograničenjima putovanja.
Rekao je da je sudansko osoblje bilo ključno u održavanju usluga, ali da je sposobnost dovođenja više međunarodnog osoblja od vitalnog značaja za povećanje odgovora.
“Dugoročno, bez mogućnosti povećanja kapaciteta i stručnosti, trenutni veoma ograničeni napori su neodrživi”, rekao je Neal.
Ljekari bez granica (MSF) također čekaju vize za svoje osoblje, te su rekli da to ugrožava njihovu sposobnost da nastave da podržavaju tursku bolnicu u Kartumu, jednu od rijetkih u gradu koja još uvijek pruža 24-časovnu njegu.
“Ako ne možemo da dovedemo novo osoblje, bićemo primorani da se povučemo iz bolnice. Ovo će imati razoran utjecaj na ljude koji ostaju u Kartumu, kojima će u narednim mjesecima biti potrebna zdravstvena zaštita koja spašava živote”, navode is MSF-a.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!