Još od početka pandemije nije bilo toliko nezadovoljstva prema vladi kancelarke Merkel: prema reprezentativnom ispitivanju, građani žele i brže cijepljenje, više testova, više ukidanja zabrana...

Prema najnovijem rezultatu ispitivanja Deutschlandtrend, sve je manje razumijevanja za mjere njemačke vlade u suzbijanju pandemije. Rezultat je zapravo paradoksalan: čak 47% upitanih podržava mjere zabrana, njih 20% želi da mjere budu čak još oštrije. Ali kad se postavi konkretna pitanja o mjerama koje se provode, nezadovoljstvo i nerazumijevanje još nikad nije bilo toliko veliko.

Najgore prolaze vladine mjere nabave cjepiva i cijepljenja stanovništva: već i zbog toga da se nitko ne progura “preko reda” se distribucija cjepiva i cijepljenje provode u posebnim centrima – koji uglavnom još uvijek zjape prazni zbog čitavog niza razloga. Tri četvrtine upitanih jednostavno ne može razumjeti da to ne može biti brže i učinkovitije – ispitivanje je provedeno početkom ovog tjedna, dakle prije odluke da bi cjepivo na raspolaganje od sljedećeg mjeseca trebali dobiti i kućni liječnici što će vrlo vjerojatno ubrzati taj proces.

No onda su tu mjere za škole i dječje vrtiće: nakon više od godine dana jedva itko može reći da je pandemija nekakvo iznenađenje, ali se još uvijek posvuda improvizira i zapravo ne zna što i kako – sedam od deset upitanih ne razumije takav kaos. Tu je onda i nezadovoljstvo, zašto se konačno ne krene s redovnim testiranjem u mogućim žarištima zaraze.

Greška očito dolazi sa samog vrha…

Isti broj upitanih se ne osjeća ugodno i zbog ovih golemih mjera potpore gospodarstvu: koje će biti posljedice svega toga je jedva kome jasno, tim prije što je dvije trećine upitanih nezadovoljno i kako političari objašnjavaju mjere protiv korone – da sad i ne spominjemo kako. Jer sve odluke se donose daleko od plenarne dvorane parlamenta gdje bi i rasprava bila izložena kritici javnosti, nego na sastancima kancelarke s predsjednicima pokrajinskih vlada.

Isti broj upitanih se ne osjeća ugodno i zbog ovih golemih mjera potpore gospodarstvu: koje će biti posljedice svega toga je jedva kome jasno, tim prije što je dvije trećine upitanih nezadovoljno i kako političari objašnjavaju mjere protiv korone – da sad i ne spominjemo kako. Jer sve odluke se donose daleko od plenarne dvorane parlamenta gdje bi i rasprava bila izložena kritici javnosti, nego na sastancima kancelarke s predsjednicima pokrajinskih vlada.

Sve ih je više koji za sve to krive politički vrh: zapravo je vlada kancelarke Merkel dobro prolazila u ispitivanjima – još prošlog mjeseca je zadovoljstvo iznosilo 55% – i to nije iznenađenje u krizi gdje su građani skloniji podršci vladi. Ali to vladu onda skupo košta kad se njezine mjere pokažu neučinkovitima – jer je broj novozaraženih i dalje razmjerno velik. Zato je sad zadovoljstvo palo već na 50%, a njih 49% je izrazilo i jasnu kritiku mjerama vlade.

64% upitanih je još uvijek zadovoljno kancelarkom Angelom Merkel- ona je i dalje najpopularnija političarka u ovoj zemlji – ali još prošlog mjeseca je zadovoljstvo kancelarkom bilo čak 5% veće. Najdublji pad popularnosti je doživio ministar zdravstva Jens Spahn (CDU): makar politika protiv (neučinkovitog) suzbijanja zaraze nipošto nije rezultat samo tog ministra, on plaća najveću cijenu i popularnost mu je pala za 12% na 39%.

Nitko se ne ističe zaslugama

Ne prolazi mnogo bolje niti ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU): i on se zapleo u dilemi, kako zabranama spriječiti širenje pandemije, ali da ipak bude više ukidanja zabrana kako bi se pomoglo njemačkom gospodarstvu. Ishod njegovog slaloma jest da mu je popularnost pala za 10% na 33%. Ukupno uzevši, odnosi političkih snaga su gotovo nepromijenjeni: CDU je izgubio jedan postotak i došao je na još samo 33% građana koji bi birali tu stranku na izborima, koalicijski partner SPD je dobio jedan postotak i još se drži kod 16%.

Alternativu građani još uvijek najprije vide u Zelenima (20%) makar su i oni izgubili jedan posto. AfD je i dalje oko 11% (+1%), a Liberali (-1) i Ljevica (+1) su se izjednačili kod 7%. Jer zapravo građani od svojih političkih stranaka jedva uopće čuju ono što hoće čuti.

Hoće li tome ikad doći kraja?

A to je bez ikakve sumnje – perspektiva izlaska iz ovog kućnog pritvora. Ma kolika je podrška mjerama zabrana, tako još samo 34% upitanih misli kako treba ustrajati na njima, 54% misli kako bi ih barem donekle trebalo ukinuti. Političari tu naveliko raspravljaju o normalnoj nastavi u školama i vrtićima, ali to građanima nije toliki prioritet (70% za popuštanje mjera) kolika im je muka zbog zatvorenih trgovina (82%), restorana (80%) i hotela (77%).

Nije mnogo manje nerazumijevanje zašto su zatvorena kina, kazališta i muzeji (68% želi barem djelomično otvaranje), a 65% upitanih ne može ni bez svojih teretana i sportskih priredbi. Jasna je i poruka službenom Berlinu: 38% upitanih misli kako se sve treba određivati s političkog vrha (tome su naklonjeniji pripadnici lijevih stranaka), 58% upitanih želi to rješavati na lokalnoj razini i prema lokalnim okolnostima – makar tako neminovno dolazi do pravog kaosa različitih odredbi i uredbi diljem zemlje.

Ovo ispitivanje Deutschlandtrenda je opet provela agencija Infratest dimap 1. i 2. ožujka, dakle prije najnovijeg sastanka kancelarke s čelnicima njemačkih pokrajina. No kako smo čuli na raspravama u pokrajinskim parlamentima nakon najnovijih mjera produženog lockdowna, tu i dalje ne postoji sloga oko mjera suzbijanja pandemije.