Iran odbio američki prijedlog o nuklearnom materijalu: Ni Rusiji neće predati obogaćeni uranij

Ipak, iranske vlasti nisu potpuno zatvorile mogućnost kompromisa, jer ostavljaju otvorenim pitanje smanjenja stepena obogaćenosti uranija unutar zemlje, pod međunarodnim nadzorom.

Rezaei je u intervjuu za libansku televiziju Al Mayadeen poručio da Iran neće pristati na iznošenje obogaćenog nuklearnog materijala izvan svojih granica.

„Obavijestili smo naše ruske prijatelje da će obogaćeni materijal ostati u Iranu i da ćemo ga sami koristiti“, izjavio je Rezaei.

Naglasio je da Iran neće dozvoliti iznošenje ni najmanje količine obogaćenog nuklearnog materijala.

Prema njegovim riječima, Iran namjerava koristiti taj materijal i za razvoj brodova i podmornica na nuklearni pogon.

Izjava predstavlja odbacivanje jednog od prijedloga o kojima se razgovaralo u diplomatskim nastojanjima da se riješi spor oko iranskog nuklearnog programa.

Zašto je uranij najveća prepreka?

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran je prije američkih i izraelskih napada na njegova nuklearna postrojenja u junu 2025. raspolagao s približno 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto.

To je znatno iznad nivoa koji se uobičajeno koristi za proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama, gdje je stepen obogaćenosti najčešće između tri i pet posto.

Za proizvodnju nuklearnog oružja obično se koristi uranij obogaćen do približno 90 posto.

Uranij obogaćen do 60 posto još nije materijal za nuklearno oružje, ali se nalazi znatno bliže tom nivou nego uranij koji se koristi u većini civilnih nuklearnih postrojenja.

Nakon napada na iranska nuklearna postrojenja međunarodni inspektori nisu mogli potvrditi koliko je tog materijala preostalo niti gdje se nalazi.

Zbog toga pitanje iranskih zaliha obogaćenog uranija ostaje jedno od najvažnijih u pregovorima o budućnosti nuklearnog programa.

Sjedinjene Američke Države, Izrael i druge zapadne države dugo optužuju Iran da nastoji razviti nuklearno oružje.

Teheran odbacuje te optužbe i tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu.

Rusija ponudila da preuzme uranij

Rusija je ranije ponudila da primi i skladišti iranski visokoobogaćeni uranij kao dio mogućeg diplomatskog sporazuma.

Takav aranžman mogao bi omogućiti Iranu da zadrži dio nuklearnog programa, dok bi se materijal koji izaziva najveću međunarodnu zabrinutost nalazio izvan zemlje.

Međutim, Rezaei je sada poručio da Teheran ne prihvata takvo rješenje.

Njegova izjava dolazi nekoliko dana nakon susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

Ipak, odbijanje transfera uranija ne znači da je Iran odbacio svaku mogućnost kompromisa.

Prema ranijim diplomatskim prijedlozima, razmatrana je mogućnost da se uranij obogaćen do 60 posto razrijedi na niži nivo obogaćenosti, ali da ostane na iranskoj teritoriji.

Takav postupak mogao bi se provoditi pod nadzorom IAEA-e.

Katarski prijedlog o kojem je prethodnih dana izvještavao britanski Guardian predviđa i povratak međunarodnih inspektora u iranska nuklearna postrojenja, uključujući lokacije pogođene američkim i izraelskim napadima.

Zauzvrat bi Washington trebao preduzeti korake prema ublažavanju ekonomskog i vojnog pritiska na Iran.

Za sada nema potvrde da su dvije strane prihvatile takav aranžman.

Teheran negira da pregovara s Washingtonom

Rezaeijeve izjave dolaze u trenutku novih diplomatskih pokušaja da se okonča rat između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana govori o mogućnosti diplomatskog rješenja, dok je državni sekretar Marco Rubio izjavio da Washington ostaje otvoren za diplomatiju.

Rubio je u utorak, nakon sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Parizu, rekao da ekonomski pritisak na Iran trenutno smanjuje potrebu za novim velikim vojnim operacijama.

Rezaei, međutim, tvrdi da direktnih pregovora između Teherana i Washingtona nema.

Iran je preko Katara dostavio prijedlog koji bi mogao biti predmet razgovora tek nakon što Sjedinjene Američke Države ispune sedam iranskih uslova.

Potpuna lista tih zahtjeva nije javno objavljena, ali iranski zvaničnici navode da uključuju ublažavanje sankcija, ukidanje američke pomorske blokade i prekid neprijateljstava u regiji, posebno izraelskih napada u Libanu.

Rezaei je upozorio i da će svaki novi američki napad izazvati iransku odmazdu, uključujući moguće napade na američke vojne baze udaljene od iranskih granica.

Hormuški moreuz kao dodatni pritisak

Nuklearno pitanje usko je povezano s krizom u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i prirodnog plina.

Iran odbija ponovno otvoriti moreuz za nesmetanu plovidbu dok ne budu ispunjeni njegovi uslovi.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ranije je izjavio da bi plovidba mogla biti obnovljena u roku od dva dana ako se postigne odgovarajući dogovor.

U međuvremenu, napadi na trgovačke brodove i ograničenja pomorskog saobraćaja nastavljaju uticati na svjetska energetska tržišta.

Upravo zato pitanje iranskog uranija više nije samo spor o nuklearnom programu. Ono je postalo dio širih pregovora o okončanju rata, ublažavanju sankcija i ponovnom uspostavljanju sigurnosti pomorskog saobraćaja u Perzijskom zaljevu.

Rezaeijeva poruka pokazuje da Teheran ostaje čvrst u zahtjevu da zadrži kontrolu nad svojim nuklearnim materijalom. Istovremeno, mogućnost smanjenja stepena njegove obogaćenosti pod međunarodnim nadzorom ostavlja prostor za diplomatsko rješenje, iako zasad nema naznaka da je konačan sporazum blizu.