Iranska vlada pokušava spasiti određeni utjecaj sa novim liderima Sirije dok Teheran osjeća posljedice iznenadnog gubitka autoriteta u Damasku nakon kolapsa režima Bashara al-Assada.
Iranski predsjednik, Masoud Pezeshkian, već se suočava s više unutarnjih i međunarodnih kriza, uključujući isključenja struje zbog nedostatka naftnih zaliha, kontinuirane napetosti oko nuklearnog programa i spora oko novog zakona koji će obavezati žene na nošenje hidžaba. Međutim, iznenadni gubitak utjecaja u Siriji nakon pada Assada u ruke pobunjeničkih grupa, predstavlja najveći izazov za iranske dužnosnike, piše Guardian.
Iranski diplomati sada insistiraju da nisu bili vezani za Assada i da su bili razočarani njegovim odbijanjem da se postigne kompromis. Ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, izjavio je u intervjuu ove sedmice: “Davno smo došli do zaključka da će nastavak vladavine u Siriji naići na temeljni izazov. Od vladinih dužnosnika se očekivalo da pokažu fleksibilnost prema dopuštanju opoziciji da sudjeluje u vlasti, ali to se nije dogodilo“.
“Teheran je uvijek imao direktne kontakte s delegacijom sirijske opozicije. Od 2011. godine sugerirali smo Siriji potrebu za početkom političkih pregovora s onim opozicijskim grupama koje nisu povezane s terorizmom“, dodao je.
U isto vrijeme, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova insistirao je da je Iran ušao u Siriju tek 2012. na Assadov poziv kako bi pomogao u borbi protiv ISIS-a.
“Naša prisutnost bila je savjetodavna i nikada nismo bili u Siriji da branimo specifičnu grupu ili pojedinca. Ono što nam je bilo važno bilo je očuvanje teritorijalne cjelovitosti i stabilnosti Sirije“, naveo je.
Ovakva objašnjenja nisu naišla na odobravanje u Damasku. Iran ostaje jedna od rijetkih zemalja koju kritikuje Ahmed al-Sharaa, vođa Hayat Tahrir al-Shama.
Mnogi iranski dužnosnici tvrde da trenutna pobjeda koju Turska uživa u Siriji neće trajati dugo, jer će interesi Ankare početi da se razlikuju od vlasti koju vodi HTS, grupa koja potiče iz al-Qaide i koju Turska smatra terorističkom organizacijom.
Visoki ajatolah Naser Makarem Shirazi rekao je: “Moramo pratiti sirijsko pitanje s nadom i znati da ova situacija neće trajati, jer trenutni vladari Sirije neće ostati ujedinjeni jedni s drugima“.
Da li će “medenom mjesecu” u Siriji brzo doći kraj?
Konzervativni list Javan predviđa da će “trenutni period medenog mjeseca u Siriji završiti zbog raznolikosti grupa, salafizma, ekonomskih problema, nedostatka sigurnosti i raznolikosti aktera“.
Službeno Iran optužuje SAD i Izrael za pad Assada, ali bijes prema ulozi Ankare je raširen, ironično odražavajući tvrdnju Donalda Trumpa da je Sirija postala žrtva neprijateljskog preuzimanja od strane Turske. U svom govoru u odgovoru na Assadov pad, vrhovni lider, ajatolah Ali Khamenei, rekao je da je susjedna država Sirije “igrala jasnu ulogu” u oblikovanju događaja i “nastavlja to činiti sada“. Novinska agencija Fars objavila je plakat na kojem je vođa HTS-a u savezu s Recepom Tayyipom Erdoğanom, Benjaminom Netanyahu i Joeom Bidenom.
Iransko Vijeće za strateške odnose postavilo je pitanje hoće li HTS ostati saveznici s Turskom na duže staze. Naveli su: “Iako je Turska samo jedan od glavnih pobjednika pada Bashara al-Assada s vlasti na kratki rok, Ankara nikada neće moći donijeti vlast koja će biti usklađena s njom u Siriji. Čak i ako Tahrir al-Sham pokuša formirati stabilnu vladu u Siriji, što je nemoguće, srednjoročno će postati velika prijetnja Turskoj, koja dijeli 830 kilometara dugu granicu sa Sirijom“.
Bivši iranski predsjednik Hassan Rouhani predvidio je mračnu budućnost za Siriju i Tursku: “U posljednjim sedmicama, svu sirijsku vojnu moć uništio je Izrael, i nažalost, militanti i Turska nisu adekvatno odgovorili Izraelu. Bit će potrebne godine da se obnovi sirijska vojska i oružane snage“.
Mohsen Baharvand, bivši iranski ambasador u Velikoj Britaniji, sugerirao je da bi sirijska vlada mogla postati previše ovisna o Turskoj. “Ako centralna vlada Sirije pokuša učvrstiti svoju vlast i suverenitet kroz vojnu intervenciju i pomoć stranih zemalja – uključujući Tursku – Sirija, ili ključni dijelovi nje, bit će okupirani od strane Turske, a Turska će ući u močvaru iz koje će snositi teške ljudske i ekonomske troškove“, naveo je.
Predvidio je napetosti između Turske i HTS-a, osobito u vezi s kurdskim zahtjevima za autonomijom u sjeveroistočnoj Siriji. Turskom financirana Sirijska nacionalna vojska navodno je spremna izvesti ofenzivu protiv kurdskih sirijskih Demokratskih snaga u Kobani, sirijskom gradu s većinskim kurdskim stanovništvom na sjevernoj granici s Turskom.
Turski ministar vanjskih poslova, Hakan Fidan, rekao je u srijedu da ako bi se ovo pitanje riješavalo “na pravi način”, Ankara ne bi tražiti vojnu intervenciju. “Sada imamo novu administraciju u Damasku. Mislim da je ovo prvenstveno njihov problem sada“, rekao je Fidan.
Šire gledano, sirijski obrat prisiljava Iran da ubrza preispitivanje svoje vanjske politike. Pregled se fokusira na to hoće li slabljenje takozvane ose otpora – koja uključuje saveznike u regiji – zahtijevati da Iran postane država sa nuklearnim oružjem, ili će Iran umjesto toga ojačati svoje veze u regiji.
Godinama iranski vladari tvrde da “odbrana Irana mora početi izvan njegovih granica“. Ova izrazito skupa strategija sada je uglavnom zastarjela, a način na koji Iran objasni svoj gubitak utjecaja u Siriji bit će ključan za odlučivanje što će zamijeniti tu strategiju, piše Guardian.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!