Hoće li uspjeti?
Iran pokušava spriječiti američki napad pregovorima u Ankari

Iran pokušava izbjeći mogući američki vojni napad otvaranjem diplomatskog kanala preko Turske, dok raste strah od šireg regionalnog sukoba i dok Washington pojačava prijetnje povezane s iranskim nuklearnim programom.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u petak putuje u Ankaru na razgovore s turskim zvaničnicima, čiji je cilj spriječiti američku vojnu akciju protiv Irana. Turski diplomati nastoje uvjeriti Teheran da mora ponuditi određene ustupke u vezi s nuklearnim programom kako bi se izbjegao potencijalno razoran sukob.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan predložio je čak i videokonferenciju između američkog predsjednika Donald Trump i njegovog iranskog kolege Masouda Pezeshkiana, što je potez koji bi mogao odgovarati Trumpovom stilu lične diplomatije, ali koji je za iranske diplomate, tradicionalno oprezne, teško prihvatljiv. Sjedinjene Američke Države i Iran nemaju formalne direktne pregovore već više od deset godina.
Araghchijeva posjeta dolazi u trenutku intenzivne međunarodne diplomatije i sve agresivnije retorike s obje strane. Kako je danas objavio Axios, visoki sigurnosni i obavještajni zvaničnici Izraela i Saudijske Arabije ove sedmice boravili su u Washingtonu na razgovorima o Iranu.
Trump je upozorio Teheran da "vrijeme ističe", poručivši da bi eventualni američki napad bio "nasilan" i znatno širi od ranije američke intervencije u Venecueli.
Iran, s druge strane, pokazuje prkos. Načelnik iranske vojske general Amir Hatami izjavio je da je Iran, nakon 12-dnevnog rata u junu, promijenio taktiku i razvio oko 1.000 kopnenih i pomorskih dronova, uz postojeći veliki arsenal balističkih raketa. Ipak, analitičari upozoravaju da je najveća slabost Irana i dalje njegova protivzračna odbrana.
Visoki iranski zvaničnik rekao je za Reuters da se Iran "priprema za vojnu konfrontaciju, ali istovremeno koristi diplomatske kanale".
Kremlj je pozvao obje strane da prepoznaju da još uvijek ima prostora za diplomatiju, ali Turska se sve više nameće kao ključni posrednik u trenutku kada Bliski istok s rastućom zabrinutošću gleda prema mogućem novom ratu koji bi se lako mogao preliti na cijeli region.
Unutar Irana, društvo je duboko polarizirano. Glasovi koji pozivaju vlasti na ustupke sve su tiši, dok jedan dio javnosti zahtijeva oštar otpor SAD-u, a drugi otvoreno zagovara pad režima. Predsjednik Pezeshkian pokušao je smiriti tenzije priznavanjem bijesa zbog gušenja protesta, najavivši objavu pune liste poginulih u saradnji s porodicama žrtava. Ipak, zbog nepovjerenja u institucije i moći sigurnosnog aparata, malo je onih koji vjeruju da će stvarni broj žrtava biti transparentno prikazan.
Trump do sada nije jasno definisao svoje ciljeve: prvo je tvrdio da prijeti Iranu kako bi zaštitio demonstrante, a zatim je prijetnje vezao isključivo za nuklearni program. Američki predsjednik sugeriše da bi napadi na raketne baze i strukture poput Revolucionarne garde mogli dovesti do sloma režima ili barem do povlačenja vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Iako Trump tvrdi da je iranski nuklearni program već "uništen" tokom junskog sukoba, američke obavještajne službe kasnije su dale oprečne procjene o stvarnim učincima tih udara.
Erdoğan je u ponedjeljak razgovarao s Trumpom u pokušaju da se pronađe zajednički jezik prije eventualnog roka za vojne udare. Iransko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je Araghchijevu posjetu Ankari, naglasivši da je Iran "odlučan jačati odnose sa susjedima na osnovu dobrosusjedstva i zajedničkih interesa".
SAD, međutim, insistiraju da Iran mora ispuniti četiri ključna zahtjeva: predati zalihe visoko obogaćenog uranija trećoj strani, obustaviti domaće obogaćivanje uranija, ograničiti raketni program i prekinuti podršku savezničkim oružanim grupama u regionu - uslove koje Teheran teško može prihvatiti.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za Al Jazeeru da je "pogrešno napasti Iran" i da je "pogrešno ponovo započeti rat", naglašavajući da je Iran spreman za pregovore o nuklearnom pitanju. Istovremeno je priznao da bi ustupci za Teheran mogli izgledati ponižavajuće, ali da bi "olakšavanje tog procesa" moglo pomoći u deeskalaciji.
Većina zaljevskih država u međuvremenu je poručila da neće dozvoliti korištenje svog zračnog prostora ili teritorije za eventualni napad na Iran, strahujući od iranskih odmazdi.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare