Izborni dan u Njemačkoj: Rezultati u dvije regije mogli bi presuditi političkoj sudbini Friedricha Merza, zabilježena visoka izlaznost

Izbori se održavaju u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, pretežno ruralnoj regiji na istoku zemlje, te u glavnom gradu Berlinu gdje birači ujedno biraju i članove okružnih skupština.

Važno je istaći da je izlaznost u obje savezne pokrajine znatno veća u odnosu na ranije cikluse, a zabilježena je i važna demografska novina – prvi put pravo glasa ima i oko 160.000 mladih u dobi od 16 i 17 godina.

Izlaznost birača u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji do 14:00 sati dostigla je 40,7 posto od ukupno 1,3 miliona birača, što je znatno više u odnosu na 32,5 posto zabilježenih u isto vrijeme 2021. godine. Iako se ti izbori održavaju u sjeni tijesne borbe između lijepog centra i krajnje desnice, izborni zvaničnici ističu da podaci sugerišu izrazito snažan interes javnosti za ishod koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za nacionalnu politiku, prenosi DW.

Sličan trend zabilježen je i u Berlinu, gdje je do podneva, uključujući i glasove pristigle putem pošte, glasalo 27,9 posto birača, što je za 4,5 procentnih poena više nego u isto vrijeme tokom izbora 2023. godine. Državni izborni službenik Stephan Bröchler izjavio je za njemačku novinsku agenciju DPA da je otprilike trećina izdanih potvrda bila namijenjena glasanju putem pošte, dok je glasanje na 2.542 biračka mjesta u glavnom gradu proteklo bez većih problema.

Na izborima u Berlinu pravo glasa ima oko 2,5 miliona građana koji biraju novi saziv parlamenta između 17 stranaka s vlastitim listama.

Dok se za desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) očekuje novi snažan uzlet i rast podrške u oba izborna okruga, analitičari procjenjuju da ipak neće ući u vlast. Najveća evropska ekonomija suočava se s rastućom političkom nestabilnošću.

Ovaj izborni ciklus dolazi samo dvije sedmice nakon što je AfD ostvario historijski rezultat i zamalo osvojio većinu u Saskoj-Anhaltu, čime je došao na korak do formiranja prve regionalne vlade krajnje desnice u Njemačkoj još od Drugog svjetskog rata.

Politički autoritet sedamdesetogodišnjeg kancelara Friedricha Merza već je teško narušen bolnim porazom njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Saskoj-Anhaltu 6. septembra. Taj rezultat šokirao je njemačku javnost koja je vjerovala da je zemlja izgradila čvrst imunitet na nacionalizam i radikalne ideologije, piše The Washington Post.

Iako se očekuje da će AfD ostvariti značajan napredak i na nedjeljnim izborima, stručnjaci procjenjuju da nemaju realan put do vlasti u Berlinu, dok se u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji suočavaju s daleko snažnijim otporom lokalnog guvernera lijepog centra.

S druge strane, izgledi za Merzov CDU znatno su sumorniji. Stranka bi mogla izgubiti kontrolu nad gradonačelničkom pozicijom u Berlinu, a u najgorem scenariju mogla bi po prvi put ostati bez ijednog zastupničkog mjesta u nekom pokrajinskom parlamentu ukoliko padne ispod izbornog praga od pet posto u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji.

Merz je preuzeo vodstvo Njemačke prije 16 mjeseci s obećanjima o ekonomskom oporavku i reformama, no privreda godinama bilježi minimalan rast. Uz nezadovoljstvo javnosti, kancelarov položaj dodatno je poljuljan unutarstranačkim pritiscima, pa su se u protekle dvije sedmice već čuli prvi glasovi koji unutar redova CDU-a pozivaju na njegovu smjenu.

Ipak, visoki zvaničnici stranke za sada upozoravaju na "kadrovske debate", a sam Merz je, predviđajući izazovne dane nakon izbora, otkazao planirani put u New York na Opću skupštinu UN-a. Uprkos snažnim političkim udarima, kancelar je u više navrata poručio da je odlučan ostati na dužnosti i završiti svoj mandat.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad