Izolovano mjesto u kojem Evropa gradi odbranu od dolazećih sigurnosnih prijetnji

Litvanska kompanija pod nazivom Astrolight gradi zemaljsku stanicu, uz podršku Evropske svemirske agencije, koja će koristiti laserske zrake za brzo i sigurno preuzimanje obimnih podataka sa satelita, objavila je prošlog mjeseca.

To je samo jedan primjer kako Evropa nastoji ojačati sigurnost svojih satelita, dok rastuće geopolitičke tenzije i širenje spektra hibridnih prijetnji guraju svemirske komunikacije u središte sigurnosnih planova bloka.

Godinama su kreatori politika satelitsku infrastrukturu tretirali kao tehničku uslugu, a ne kao stratešku imovinu. To se promijenilo 2022. godine, kada se sajber napad na Viasat satelitsku mrežu poklopio s ruskom invazijom na Ukrajinu.

Sateliti su od tada postali popularne mete za ometanje, špijunažu i poremećaje. Evropska komisija je u junu upozorila da svemir postaje "sve više osporavan", ukazujući na sve češće sajber napade i pokušaje elektronskog ometanja satelita i zemaljskih stanica. Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo su ranije ove godine upozorili na rastuću prijetnju koju predstavljaju ruski i kineski svemirski sateliti, koji se redovno viđaju kako špijuniraju njihove satelite.

Vlade EU sada se utrkuju u jačanju svoje otpornosti i smanjenju ovisnosti o stranoj tehnologiji, kako kroz propise poput novog Zakona o svemiru, tako i kroz ulaganja u kritičnu infrastrukturu.

Prijetnja je kristalno jasna na Grenlandu, rekao je Laurynas Mačiulis, glavni izvršni direktor kompanije Astrolight. "Problem je danas što se oko 80 posto ukupnog prometa [svemirskih podataka] prenosi na jednu lokaciju na Svalbardu, otoku koji dijele različite zemlje, uključujući Rusiju", rekao je u intervjuu.

Glavna evropska arktička zemaljska stanica nalazi se na Svalbardu i podržava navigacijske sisteme Galileo i Copernicus. Iako je lokacija strateški važna, ona je također izuzetno osjetljiva zbog obližnjih ruskih i kineskih aktivnosti. Ključno je da se stanica oslanja na jedan podmorski kabel za povezivanje s internetom, koji je nekoliko puta oštećen.

"U slučaju namjernog ili nenamjernog oštećenja ovog kabla, gubite pristup većini geo-obavještajnih satelita, što je, naravno, vrlo kritično. Dakle, naš cilj je postaviti komplementarnu satelitsku zemaljsku stanicu na Grenlandu", rekao je Mačiulis.

Konkurencija Musku

Središnji dio evropskih ambicija za sigurnom evropskom satelitskom komunikacijom je IRIS², višemilijardna eura vrijedna konstelacija sigurne povezanosti, pokrenuta 2022. godine i dizajnirana da konkurira Elona Muskovom Starlink sistemu.

"Danas su komunikacije - na primjer u Ukrajini - previše zavisne od Starlinka", rekao je Anders Fogh Rasmussen, osnivač i predsjednik političke konsultantske kuće Rasmussen Global, govoreći na događaju u Briselu u novembru. "Ta zavisnost počiva na promjenjivim idejama američkog milijardera. To je previše rizično. Moramo izgraditi siguran komunikacijski sistem koji je nezavisan od Sjedinjenih Država".

Evropski sistem, koji će se sastojati od 18 satelita koji rade u niskoj i srednjoj Zemljinoj orbiti, ima za cilj da Evropi obezbijedi brzu i šifrovanu komunikaciju.

"Čak i ako neko presretne signal [IRIS²], neće ga moći dešifrirati", rekao je za POLITICO Piero Angeletti, šef Ureda za sigurnu povezanost svemirskog segmenta u Evropskoj svemirskoj agenciji. „Ovo će nam omogućiti da imamo siguran sistem koji je također certificiran i akreditiran od strane nacionalnih sigurnosnih subjekata.“

Izazov je što je IRIS² još uvijek najmanje četiri godine udaljen od puštanja u rad .

Ko je glavni?

Dok Evropa jača svoje sigurne satelitske sisteme, vlade i dalje usavršavaju načine na koje mogu koordinirati sajber odbranu i sigurnost svemira. U mnogim slučajevima, to pada na svemirske ili sajber komande, koje su, za razliku od tradicionalnih vojnih jedinica, relativno nove i često se još uvijek razvijaju.

Clémence Poirier, istraživačica sajber odbrane u Centru za sigurnosne studije na ETH Zurich, rekla je da se zemlje EU sada moraju fokusirati na njihovo sazrijevanje.

"Evropske države moraju nastaviti razvijati te komande", rekla je za POLITICO. "Osiguravajući da koordiniraju svoje djelovanje, da postoje jasni mandati i odgovornosti kada je u pitanju sajber sigurnost, sajber odbrambene operacije, sajber ofanzivne operacije, a također i kada je u pitanju praćenje prijetnji".

Industrija se također bori da popuni praznine. Većina firmi za sajber sigurnost ne tretira svemir kao zaseban sektor, ostavljajući satelitske operatere u slijepoj tački. Umjesto toga, svemirski sistemi su svrstani u druge kategorije: sateliti za posmatranje Zemlje često spadaju pod ekološke usluge, satelitska televizija pod medije, a širokopojasne konstelacije poput Starlinka pod internet usluge.

Ta fragmentacija otežava svemirskim kompanijama procjenu rizika, ažuriranje modela prijetnji ili razumijevanje od koga se trebaju braniti. Također komplicira odgovor na incidente: iako postoje napredni alati za odbranu od sajber napada na zemaljskim mrežama, ti alati često se ne mogu dobro prenijeti na svemirske sisteme.

"Sajber sigurnost u svemiru je malo drugačija", dodao je Poirier. "Ne možete samo implementirati bilo koje rješenje koje imate za svoje računare na Zemlji i jednostavno ga rasporediti na svom satelitu".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad