Izrael širio rat na više frontova: Koje je sve države napao u 2025. godini?

Također je izveo napade u teritorijalnim vodama Tunisa, Malte i Grčke na flotile s humanitarnom pomoći koje su plovile prema Gazi.

Prema podacima Armed Conflict Location and Event Data (ACLED), nezavisnog monitora sukoba, Izrael je od 1. januara do 5. decembra proveo najmanje 10.631 napad, što predstavlja jednu od najrasprostranjenijih geografskih vojnih ofanziva u jednoj godini, piše Al Jazeera.

Kako se mjere napadi?

ACLED prikuplja i bilježi prijavljene informacije o političkom nasilju, protestima i drugim odabranim nenasilnim, politički značajnim događajima iz lokalnih, nacionalnih i međunarodnih medijskih izvora te međunarodnih institucija.

Za mapiranje izraelskih napada tokom protekle godine filtrirani su nasilni događaji, uključujući zračne i bespilotne napade, artiljerijsko granatiranje i raketne udare, eksplozive na daljinsko upravljanje te druge oružane napade.

Ovi događaji obuhvataju nasilne napade izraelskih snaga, ali isključuju značajan porast napada izraelskih doseljenika na Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali. Također ne uključuju druge izraelske akcije, poput rušenja kuća ili noćnih racija koje se odvijaju svakodnevno.

Gdje je Izrael najviše napadao?

Gaza je ostala najsmrtonosnije područje, gdje je Izrael ove godine ubio više od 25.000 ljudi i ranio najmanje 62.000.

Izrael je stotine puta prekršio primirje u Gazi, koje je stupilo na snagu u podne 10. oktobra, pri čemu je ubijeno najmanje 400 Palestinaca, a 1.100 je ranjeno.

Izrael je također više puta prekršio prvo primirje ranije tokom 2025. godine, koje je na kraju i okončano.

Prema podacima ACLED-a, u 2025. godini, zaključno s 5. decembrom, Izrael je izveo napade:

• na Gazu i okupiranu Zapadnu obalu 8.332 puta
  
• na Liban 1.653 puta
  
• na Iran 379 puta
  
• na Siriju 207 puta
  
• na Jemen 48 puta
  
• na Katar jednom
  
• u vodama Tunisa dvaput, a u malteškim i grčkim vodama po jednom
  

Palestina

Ove statistike zasnivaju se na provjerenim izvještajima te vjerovatno potcjenjuju stvarni broj napada zbog nedostatka izvještavanja u ratnim zonama. Tokom godine Izrael je izveo najmanje 8.332 napada širom Palestine – u prosjeku 25 dnevno.

To uključuje najmanje 7.024 napada u Gazi i 1.308 na okupiranoj Zapadnoj obali.

Uprkos ranijem primirju koje je započelo 19. januara, a koje je Izrael prekršio do 18. marta, napadi širom Gaze su se nastavili, uključujući napade na ljude koji su tražili humanitarnu pomoć.

Izrael je Gazu pretvorio u ruševine i prisilio na raseljavanje dva miliona ljudi. Satelitske snimke od 18. marta do 22. maja pokazuju područje u gradu Gazi prepuno hiljada raseljenih osoba.

Tokom godine Izrael je izveo najmanje 8.332 napada širom Palestine – u prosjeku 25 dnevno.

To uključuje najmanje 7.024 napada u Gazi i 1.308 na okupiranoj Zapadnoj obali.

Uprkos ranijem primirju koje je započelo 19. januara, a koje je Izrael prekršio do 18. marta, napadi u Gazi su se nastavili, uključujući napade na one koji su tražili hranu.

Izrael je također intenzivirao napade na Zapadnoj obali, pokrenuvši najveću vojnu ofanzivu u posljednjih nekoliko decenija, s ciljem gušenja otpora i jačanja kontrole u područjima poput Jenina, Tulkarema i izbjegličkih kampova Nur Shams.

Dodatno, a što nije uključeno u ove brojke, zabilježen je i porast nasilja izraelskih doseljenika.

Do sada je u 2025. godini Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) dokumentirao rekordnih 1.680 napada doseljenika u više od 270 zajednica – u prosjeku pet dnevno.

Liban

Uprkos primirju s Hezbollahom, Izrael je ove godine izveo više od 1.653 napada na Liban, u prosjeku gotovo pet napada dnevno.

Čak i nakon što je primirje stupilo na snagu u novembru 2024., Izrael je nastavio s čestim napadima, uglavnom koncentriranim u južnom Libanu, ali i u dolini Bekaa te na periferiji glavnog grada Bejruta. Izraelska vojska i dalje drži vojnike na pet uzvisina u južnom Libanu, uprkos formalnoj obavezi povlačenja s tog područja.

Satelitske snimke iz Dhayre u južnom Libanu pokazuju cijela područja sravnjena sa zemljom izraelskim napadima.

Iran

Dana 13. juna Izrael je pokrenuo val napada sa 200 aviona, gađajući desetine nuklearnih, vojnih i infrastrukturnih ciljeva širom Irana, uključujući glavno nuklearno postrojenje u Natanzu.

Tokom 12-dnevnog sukoba Izrael je također napadao stambene četvrti, pri čemu je ubijeno nekoliko nuklearnih naučnika i vojnih zapovjednika.

Dana 22. juna Sjedinjene Američke Države pridružile su se napadima, bombardirajući tri nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Iran je uzvratio stotinama balističkih projektila usmjerenih na izraelske gradove.

Prema evidenciji ACLED-a, Izrael je u tom periodu izveo najmanje 379 napada u 28 od 31 iranske pokrajine, koristeći zračne i bespilotne napade.

Sirija

Tokom protekle godine Izrael je izveo više od 200 napada na Siriju, pri čemu je većina napada bila koncentrirana u južnim guverneratima Quneitra, Daraa i Damask.

Iako su se izraelski zračni napadi posljednjih godina intenzivirali, Izrael godinama napada Siriju, opravdavajući svoje postupke tvrdnjama da uklanja iranske vojne instalacije.

Od pada Assadove vlade u decembru 2024., Izrael tvrdi da nastoji spriječiti da oružje dospije u ruke "ekstremista“ – termin koji je primjenjivao na različite aktere, a posljednje i na Hayat Tahrir al-Sham (HTS), glavnu sirijsku grupu koja je predvodila operaciju svrgavanja Bashara al-Assada.

Dana 16. jula Izrael je pogodio sjedište sirijskog Ministarstva odbrane i područje u blizini predsjedničke palače u Damasku, čime je dramatično eskalirao još jednu vojnu frontu u regiji.

Jemen

Prema ACLED-u, tokom protekle godine Izrael je izveo najmanje 48 napada na Hutije u Jemenu, udaljenom oko 1.200 kilometara.

Dana 28. augusta 2025. izraelski zračni napadi pogodili su sastanak vlade Hutija u glavnom gradu Sani, pri čemu su ubijeni hutijski premijer Ahmed al-Rahawi i još nekoliko visokih zvaničnika.

Izrael je također ciljao infrastrukturu pod kontrolom Hutija u Jemenu, uključujući međunarodni aerodrom Sanaa, luku Hodeidah i nekoliko elektrana.

Dana 6. maja 2025. SAD i Hutiji dogovorili su prekid međusobnih napada. Međutim, taj sporazum nije uključivao obustavu operacija protiv Izraela, kojeg su Hutiji nastavili napadati dronovima i projektilima u znak solidarnosti s Palestincima u Gazi.

Katar

Dana 9. septembra Izrael je napao glavni grad Katara, Dohu, dok se vodstvo Hamasa sastajalo kako bi raspravljalo o primirju za Gazu koje su predložile SAD.

Napad se dogodio u području West Bay Lagoon u Dohi, gdje se nalaze brojne strane ambasade, škole, supermarketi te stambeni kompleksi u kojima žive Katarci i strani državljani.

U napadu je ubijeno šest osoba, uključujući sina visokog čelnika Hamasa Khalila al-Hayye, ravnatelja njegovog ureda, tri tjelohranitelja i jednog katarskog sigurnosnog službenika. Najviši čelnici Hamasa navodno su preživjeli napad.

Nakon izraelskog napada, američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se Kataru daje izričita sigurnosna garancija u slučaju „vanjskog napada“.

Tokom 2025. godine više međunarodnih flotila slobode isplovilo je prema Gazi s ciljem dostave pomoći opkoljenom stanovništvu i osporavanja izraelske ilegalne blokade.

Međunarodne vode

Dok se 2. maja pripremao za isplovljavanje prema Gazi, brod Conscience, kojim upravlja Freedom Flotilla Coalition, pogođen je dvaput naoružanim dronovima, samo 14 nautičkih milja (26 kilometara) od obale Malte. Napad je izazvao požar, a četiri osobe zadobile su lakše povrede, uključujući opekotine i posjekotine.

Dana 9. septembra flotila Global Sumud, koja je plovila prema Gazi, pogođena je dronom u tuniskoj luci Sidi Bou Said, što je izazvalo požar, ali su svi putnici i članovi posade ostali sigurni.

Dana 24. septembra Izrael je napao organizatore flotile, koji su izvijestili da su s brodova smještenih u blizini Grčke čuli eksplozije i vidjeli višestruke napade dronovima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad