Populističke "antievropske" stranke idu ka velikom uspjehu na evropskim izborima u junu koji bi mogli oštro pomjeriti ravnotežu parlamenta udesno i ugroziti ključne stubove dnevnog reda EU, uključujući klimatske mjere, pokazuju ankete, kako prenosi Guardian.
Ankete u svih 27 zemalja članica EU, u kombinaciji s modeliranjem učinka nacionalnih stranaka na prošlim izborima za Evropski parlament, pokazuju da su radikalne desničarske stranke na putu da završe prve u devet zemalja, uključujući Austriju, Francusku i Poljsku.
Predviđeno drugo ili treće mjesto u još devet zemalja, uključujući Njemačku, Španiju, Portugal i Švedsku, moglo bi po prvi put proizvesti većinsku desničarsku koaliciju u parlamentu demokršćana, konzervativaca i radikalno desnih poslanika u Evropskom parlamentu.
Analiza bi trebala “poslužiti kao poziv na buđenje evropskim kreatorima politike o tome šta je u pitanju” na izborima, rekli su politolozi Simon Hix i Kevin Cunningham, koji su koautori izvještaja za Evropsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) .
Istraživači su rekli da su implikacije glasanja bile dalekosežne, tvrdeći da bi sljedeći Evropski parlament mogao blokirati zakone o Evropskom zelenom dogovoru i zauzeti tvrđi stav prema drugim područjima suvereniteta EU, uključujući migraciju, proširenje i podršku Ukrajini.
Domaće debate bi također mogle biti pogođene, rekli su, jačajući “rastuću osovinu vlada koje pokušavaju ograničiti utjecaj EU iznutra“: Mađarska, Italija, Slovačka, Švedska i, ako stranka PVV Gerta Wildersa bude na čelu nove vlade, Nizozemska.
Mogući povratak Donalda Trumpa u SAD i desničarska koalicija usmjerena prema unutra u Evropskom parlamentu mogli bi rezultirati “odbacivanjem strateške međuzavisnosti i… međunarodnih partnerstava u odbrani evropskih interesa i vrijednosti“, upozorili su.
Projekcije su pokazale da će glavne političke grupe u parlamentu – Evropska narodna stranka desnog centra (EPP), Socijaliste i demokrate lijevog centra (S&D), centristička Renew Europe (RE) i Zeleni (G/EFA) – izgubiti određeni broj europarlamentaraca.
Radikalnija ljevica, a posebno populistička desnica, uključujući Grupu evropskih konzervativaca i reformista (ECR) i krajnje desničarski Identitet i demokratija (ID), trebalo bi da izađu kao glavni pobjednici, sa realnom mogućnošću ulaska u većinsku koaliciju prvi put.
Iako se čini da će EPP ostati najveća grupa, zadržati svoju moć postavljanja dnevnog reda i odrediti izbor sljedećeg predsjednika Komisije, u izvještaju se tvrdi da će populisti, posebno iz radikalne desnice, imati više moći u parlamentu nego ikada prije.
Njihovi glasovi će imati najveću težinu u nekoliko zemalja osnivačica, pokazuju ankete, s tim što će Braća Italije Giorgie Meloni povećati broj zastupnika u Evropskom parlamentu na 27, a Nacionalni skup Marine Le Pen je na putu da osvoji rekordnih 25 mjesta.
U Austriji se predviđa da će radikalno desna Slobodarska stranka (FPÖ) udvostručiti svoj ukupan broj poslanika na šest, dok se u Njemačkoj čini da će krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) skoro udvostručiti svoju zastupljenost u parlamentu od 705 mjesta na 19 .
Populističke euroskeptične stranke vjerovatno će biti prve u Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj i Slovačkoj, a na drugom ili trećem mjestu u Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Latviji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i Švedska.
Kao rezultat toga, predviđa se da će krajnja desničarska ID grupa dobiti još 40 mjesta, ukupno 98, što je potencijalno čini trećom političkom snagom i otvara mogućnost koalicije “populističke desnice” (EPP, ECR, i ID) sa 49% poslanika u novom parlamentu, navodi se u izvještaju.
Ankete i projekcije sugerišu da će trenutna koalicija “lijevog centra” (S&D, G/EFA i ljevica) doživjeti pad broja zastupnika u Evropskom parlamentu na 33% sa 36% od ukupnog broja, s time što će glavna koalicija “desnog centra” (EPP, RE i ECR) pasti na 48% sa 49%.
Autori izvještaja napominju da bi uloga mađarske stranke Fidesz mogla biti kritična: stranka premijera Viktora Orbana bi trebala osvojiti 14 mjesta i mogla bi – pridruživanjem nacionalno-konzervativnoj ECR – dovesti do toga da to postane treća najveća grupa. Ako to učini, ECR i ID zajedno bi imali skoro 25% poslanika u Parlamentu, više nego EPP i S&D. U međuvremenu, predviđa se da će postojeća “super koalicija” mejnstrim partija (EPP, S&D i RE) pasti sa 60% poslanika na 54%.
Autori izvještaja kažu da će najveće implikacije izmijenjene geometrije parlamenta biti u politici zaštite okoliša, gdje su S&D, RE i ljevica osigurali napredak. To bi uskoro mogla osujetiti koalicija “protivklimatske politike”, rekli su oni.
Slično, u izvještaju se sugeriše da alijanse centra i lijevog centra (RE, S&D, G/EFA, ljevica, dijelovi EPP) koja je progurala mjere vladavine prava, uključujući zadržavanje budžetskih plaćanja, možda više neće biti.
Autori su pozvali kreatore politike da ispitaju trendove koji pokreću trenutne obrasce glasanja u Evropi i da razviju jasne narative koji se bave neophodnošću globalne Evrope u sve napetoj i opasnijoj geopolitičkoj klimi.
“Izbori u junu, za one koji žele da vide više globalno orijentisanu Evropu, trebali bi da se odnose na očuvanje i jačanje pozicije EU“, rekao je Hix, specijalista za komparativnu politiku na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci.
“Kampanje građanima treba dati razloga za optimizam. One bi trebali govoriti o prednostima multilateralizma. I trebale bi jasno staviti do znanja, o ključnim pitanjima koja se odnose na demokratiju i vladavinu prava, da su oni, a ne oni sa političke margine, ti koji su u najboljoj poziciji da zaštite osnovna evropska prava“, dodao je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!