Zemlje s nuklearnim oružjem jačaju svoje arsenale, a nekoliko ih je pripremilo nove sisteme naoružanja, uključujući nuklearno, ili sisteme koji mogu nositi nuklearno oružje. Ovakvom razvoju događaja svjedočimo dok rastu geopolitičke napetosti, pokazao je izvještaj Međunarodnog instituta za istraživanje mira.

Devet nuklearnih država – Sjedinjene Države, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael – nastavilo je modernizirati svoje zalihe oružja, a Kina je vjerovatno po prvi put rasporedila “mali broj bojnih glava na projektilima tokom mira”, navodi institut sa sjedištem u Štokholmu, u izvještaju objavljenom u ponedjeljak, prenio je CNN.

“Dok ukupni globalni broj nuklearnih bojevih glava nastavlja padati kako se oružje iz doba Hladnog rata postepeno rastavlja, nažalost i dalje bilježimo povećanje broja operativnih nuklearnih bojevih glava iz godine u godinu”, rekao je direktor instituta Dan Smith., dodavši kako se čini da će se ovaj trend nastaviti i vjerovatno ubrzati u nadolazećim godinama, “te je vrlo zabrinjavajući”.

U januaru 2024. ukupna globalna zaliha bojevih glava procijenjena je na 12.121, od čega je oko 9.585 bilo u vojnim zalihama za potencijalnu upotrebu, navodi SIPRI. Think tank procjenjuje da su 3904 od tih bojevih glava bile raspoređene s projektilima i avionima, ili 60 bojevih glava više nego u januaru 2023.

Većina raspoređenih bojevih glava, oko 2100, držana je “u stanju visoke operativne pripravnosti na balističkim projektilima”, naveo je SIPRI. Dok su gotovo sve te bojeve glave pripadale SAD-u i Rusiji, po prvi put se vjeruje da i Kina ima neke bojeve glave u visokoj operativnoj pripravnosti.

Rusija i SAD zajedno posjeduju gotovo 90 posto ukupnog nuklearnog oružja, a broj upotrebljivih bojevih glava koje su posjedovale u 2023. ostao je većim dijelom stabilan, navodi švedski think tank. Međutim, procjenjuje se da je Rusija s operativnim snagama rasporedila oko 36 bojevih glava više nego u januaru 2023.

“Transparentnost u vezi s nuklearnim snagama opala je u obje zemlje nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022., a rasprave oko sporazuma o dijeljenju nuklearnog oružja postale su sve važnije”, naveo je švedski think tank.

Rusija i SAD također posjeduju više od 1200 bojevih glava koje su prethodno povučene iz vojne službe i postupno se rastavljaju, navodi se.

Institut ističe da je uprkos “javnim tvrdnjama iznesenim 2023.” Rusija rasporedila nuklearno oružje na bjeloruskom teritoriju, “nema uvjerljivih vizualnih dokaza da je došlo do stvarnog raspoređivanja bojevih glava”.

Procjenjuje se da se veličina kineskog nuklearnog arsenala povećala s 410 bojevih glava u januaru 2023. na 500 u januaru 2024., “i očekuje se da će nastaviti rasti”, navodi SIPRI.

“Kina širi svoj nuklearni arsenal brže od bilo koje druge zemlje“, rekao je Hans M. Kristensen, viši suradnik SIPRI-jevog programa za oružje za masovno uništenje. “Ali u gotovo svim državama s nuklearnim naoružanjem postoje ili planovi ili značajan poticaj za povećanje nuklearnih snaga”.

Kina bi potencijalno mogla imati isto toliko interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM) kao Rusija ili SAD do kraja decenije, ali očekuje se da će zalihe nuklearnih bojevih glava u Pekingu ostati mnogo manje u usporedbi s njihovim zalihama.

Vojni nuklearni program Sjeverne Koreje i dalje je “centralni element njene strategije nacionalne sigurnosti”, a SIPRI procjenjuje da pustinjačko kraljevstvo posjeduje oko 50 bojevih glava i dovoljno fisibilnog materijala da dosegne čak 90 bojevih glava, brojke koje predstavljaju “značajno povećanje u odnosu na procjene za januar 2023.”.

Čini se da je 2023. Sjeverna Koreja izvela svoj prvi test balističkog projektila kratkog dometa iz rudimentarnog silosa i dovršila razvoj najmanje dvije vrste krstarećih projektila za napad na zemlju (LACM) dizajniranih za isporuku nuklearnog oružja, prema SIPRI.

“Kao nekoliko drugih nuklearno naoružanih država, Sjeverna Koreja stavlja novi naglasak na razvoj svog arsenala taktičkog nuklearnog oružja“, rekao je Matt Korda, pridruženi istraživač SIPRI-jevog programa za oružje za masovno uništenje. “U skladu s tim, raste zabrinutost da bi Sjeverna Koreja mogla namjeravati upotrijebiti ovo oružje vrlo rano u sukobu“.

Ratovi slabe diplomaciju

Švedski think tank rekao je da su ratovi u Ukrajini i Gazi dodatno oslabili nuklearnu diplomaciju na globalnoj sceni.

Godine 2023. Rusija je suspendirala sudjelovanje u Ugovoru o mjerama za daljnje smanjenje i ograničenje strateškog ofanzivnog naoružanja (Novi START), posljednjem preostalom ugovoru o kontroli nuklearnog naoružanja koji ograničava ruske i američke strateške nuklearne snage, dok je kao odgovor SAD također prestao dijeliti podatke.

Moskva je nastavila s prijetnjama koje uključuju upotrebu nuklearnog oružja u svjetlu zapadne pomoći Ukrajini, a u maju 2024. izvela je vježbe taktičkog nuklearnog oružja u blizini ukrajinske granice, naveo je SIPRI.

“Nismo vidjeli da nuklearno oružje igra tako istaknutu ulogu u međunarodnim odnosima još od Hladnog rata“, rekao je Wilfred Wan, direktor SIPRI-jevog Programa za oružje za masovno uništenje. “Teško je povjerovati da su prošle jedva dvije godine otkako su čelnici pet najvećih nuklearno naoružanih država zajednički potvrdili da se ‘nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi’”, rekao je.

Nadalje, sporazumom između Irana i SAD-a u junu 2023. “činilo se da je privremeno smanjio napetosti između dviju zemalja”, ali je početak rata između Izraela i Hamasa u oktobru “poništio sporazum, uz proxy napade grupa koje podržava Iran o američkim snagama u Iraku i Siriji koje očito prekidaju iransko-američke diplomatske napore”, rekao je SIPRI.

Rat između Izraela i Hamasa također je “potkopao napore” da se Izrael uključi u Konferenciju o uspostavi bliskoistočne zone bez nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje, saopštio je think tank.