Je li američko-izraelski napad na Iran legalan?

Ovi napadi potaknuli su brojna pitanja o njihovoj zakonitosti, a kritičari tvrde da je američki predsjednik prekoračio svoje ovlasti te da je prekršeno međunarodno pravo, piše Reuters.

Šta je rekao Trump?

Predsjednik SAD-a Donald Trump ponudio je različita objašnjenja i ciljeve napada. Rekao je da je vjerovao da će Iran prvi izvršiti napad, te da je operacija imala cilj ukloniti neposredne prijetnje Sjedinjenim Američkim Državama, njihovim vojnim bazama u inostranstvu i saveznicima.

Međutim, nije iznio detalje, a neke njegove tvrdnje nisu potkrijepljene američkim obavještajnim izvještajima.

Trump je također rekao da bi Iran mogao dobiti nuklearno oružje u roku od mjesec dana, ali nije ponudio dokaze. Ta tvrdnja proturječi njegovoj izjavi iz juna kada je rekao da je američka vojska "uništila" iranski nuklearni program.

Ovlasti predsjednika za korištenje vojske

Prema mišljenju pravnih stručnjaka, napadi na Iran testiraju granice Trumpovih ustavnih ovlasti.

Prema Ustavu SAD-a, predsjednik je vrhovni komandant oružanih snaga i vodi vanjsku politiku, ali samo Kongres ima ovlasti da objavi rat.

Predsjednici iz obje političke stranke ranije su pokretali vojne napade bez odobrenja Kongresa, kada su smatrali da je to u nacionalnom interesu. Međutim, ti napadi su obično bili kraći i ograničeniji, za razliku od operacija koje bi se mogle smatrati ratom – granice koju Trump sada možda testira.

Trump i ministar odbrane Pete Hegseth ovu operaciju opisali su kao rat. Hegseth je rekao da je riječ o "najsmrtonosnijoj, najsloženijoj i najpreciznijoj zračnoj operaciji u historiji".

Trump je kazao da bi sukob mogao trajati pet sedmica ili duže, te upozorio da će biti još američkih žrtava.

Kongres je ranije odobravao velike vojne operacije, poput invazija predsjednika Georgea W. Busha na Afganistan 2001. i Irak 2003. godine.

Rezolucija o ratnim ovlastima

Rezolucija o ratnim ovlastima (War Powers Resolution) iz 1973. godine služi kao mehanizam kontrole predsjedničke moći.

Prema toj rezoluciji, predsjednik može uključiti američku vojsku u sukob samo ako:

• Kongres proglasi rat
  
• Kongres da posebno odobrenje
  
• ili ako je riječ o odgovoru na napad na teritorij SAD-a ili američku vojsku
  

Rezolucija također zahtijeva da predsjednik redovno izvještava Kongres, što je administracija počela raditi u ponedjeljak.

Ako vojna akcija nema odobrenje Kongresa, ona mora biti prekinuta u roku od 60 dana, osim ako se rok ne produži.

Rezolucija omogućava i proceduru kojom Kongres može povući vojsku iz sukoba, a pojedini zastupnici iz obje stranke najavili su da će ove sedmice pokrenuti glasanje o takvom zakonu.

Međutim, malo je vjerovatno da bi takva odluka dobila dvotrećinsku većinu potrebnu za poništavanje Trumpovog veta. Pravni stručnjaci smatraju da bi javna opozicija mogla biti glavni faktor koji bi ograničio nastavak napada.

Šta kaže međunarodno pravo?

Pravni stručnjaci navode da će mnoge države napade smatrati neopravdanim prema Povelji Ujedinjenih naroda, koja zabranjuje upotrebu sile ili prijetnju silom protiv druge države.

Postoje izuzeci kada je:

• upotreba sile odobrena od Vijeća sigurnosti UN-a, ili
  
• kada je riječ o samoodbrani nakon oružanog napada
  

Ni jedan od tih uslova, prema mišljenju brojnih stručnjaka, nije ispunjen u ovom slučaju.

Postoji i koncept preventivne samoodbrane, koji bi mogao omogućiti napad ako postoji dokaz o neposrednom i ozbiljnom napadu. Međutim, takav dokaz nije javno predstavljen.

Sjedinjene Američke Države imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a, što ih u velikoj mjeri štiti od međunarodnih sankcija.

Ipak, kršenje međunarodnog prava može imati političke posljedice. Velika Britanija i Španija, na primjer, ograničile su korištenje svojih vojnih baza za napade zbog nedostatka pravnog opravdanja za sukob.

Da li je ubistvo Hamneija bilo legalno?

Pravni stručnjaci navode da odgovor nije jednoznačan.

Prema izvještajima, Izrael je izveo napad u kojem je ubijen Hamnei, dok su Sjedinjene Države pružile obavještajnu i operativnu podršku.

Američki predsjednik Ronald Reagan je 1981. godine potpisao izvršnu naredbu 12333, kojom se zabranjuje američkim državnim službenicima ili osobama koje djeluju u ime vlade da učestvuju u atentatima.

Također je zabranjeno učešće američkih obavještajnih službi u takvim operacijama.

Međutim, pravni stručnjaci navode da ubistvo političkog lidera, koje bi u mirnodopskim uslovima predstavljalo atentat, može biti zakonit čin rata tokom oružanog sukoba.

U slučaju Hamneija, zakonitost bi djelimično zavisila od toga da li su Sjedinjene Države u tom trenutku bile u ratu i da li je on smatran vojnim liderom.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad