Prije tri dana predsjednik Zelenski pozvao je zapovjednika Valerija Zalužnog na sastanak gdje ga je, prema dva izvora, otpustio, prenosi CNN. Prošlih sedmica rasle su glasine o sve većim tenzijama između predsjednika i zapovjednika. Razišli su se zbog neuspjele protuofenzive prošle godine.

Još nije bilo formalne objave, što znači da je Zalužni još na dužnosti, ali javna odluka očekuje se do kraja sedmice. To bi moglo značiti najveću promjenu u ukrajinskoj vojsci od početka invazije.

Zalužni je rat protiv Rusije u intervjuu za Economist opisao kao pat poziciju. U ponedjeljak je predsjednikov glasnogovornik Serhi Nikiforov rekao da su glasine o generalovom otkazu neistinite. Ministarstvo odbrane također je objavilo na društvenim mrežama: “Dragi novinari, trenutan odgovor svima: Ne, ovo nije istina.”

Zelenski još nije rekao ništa o ovome.

Ako je Zalužni doista smijenjen, postoje dva izgledna kandidata koji bi mogli zauzeti njegovu poziciju. Jedan od njih je Kirilo Budanov, šef Obavještajnog odbrambenog direktorata, 38-godišnjak koji je u dobrim odnosima sa Zelenskim i koji predstavlja novu generaciju vojnih vođa. Drugi kandidat je Oleksandr Sirski, koji je trenutno zapovjednik Ukrajinskih kopnenih snaga.

Usprkos neuspjehu ukrajinske protuofanzive, Zalužni ostaje među najpopularnijim vođama u državi. Prema anketi koju je proveo Institut za sociologiju iz Kijeva u prosincu, 88% Ukrajianaca podržava Zalužnog, dok je podrška predsjedniku pala na 62%.

“Kao i u Prvom svjetskom ratu razvoj tehnologije doveo nas je u pat poziciju. Neće biti lijepog, dubokog proboja, već će se raditi o ravnoteži teških gubitaka i uništenja”, rekao je Zalužni za Economist, na što je odgovorio zamjenik predsjednika Ihor Žovkva: “Da sam u vojsci ne bih komentirao novinarima i javnosti što se događa na bojištu, niti što bi se moglo dogoditi na bojištu. Time potičemo akcije agresora.” Zelenski nije otvoreno kritizirao Zalužnog, ali je u decembru rekao da očekuje konkretne rezultate na bojištu.

Ukrajinska protuofanziva na jugu države pokrenuta je u lipnju. Pokušali su se probiti od grada Orikiva prema Azovskom moru, kako bi napravili kopneni put do Krima. Uspjeli su se probiti tek nekih 20 kilometara, do mjesta Robotine. Krajem decembra započela je golema mobilizacija u kojoj očekuju i do milion novih vojnika.