Slovačka se sprema izabrati svog petog premijera u samo četiri godine, a s opozicijskom strankom SMER lidera Roberta Fice, inače simpatizera Kremlja, koja vodi u anketama, Zapad s uznemirenošću posmatra situaciju u toj zemlji.

Otkako je Rusija napala Ukrajinu prošlog februara, Slovačka je jedan od najvjernijih saveznika Kijeva. Dvije zemlje dijele granicu, Slovačka je bila prva država koja je poslala protuzračnu odbranu u Ukrajinu i primila je desetke hiljada izbjeglica, navodi se u tekstu CNN-a koji analizira situaciju u toj zemlji pred ključne izbore, ističući kako bi se sve to moglo promijeniti ako Fico dođe na vlast.

Bivši premijer ne krije svoje simpatije prema Kremlju i okrivio je “ukrajinske naciste i fašiste” za provociranje ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokrene invaziju, ponavljajući lažni narativ kojim se Putin koristio da opravda svoju invaziju.

Fico je pozvao slovačku vladu da prestane isporučivati oružje Kijevu i rekao da ako on postane premijer, Slovačka “neće poslati još jednu rundu municije”. Također se protivi ulasku Ukrajine u NATO.

Grigorij Mesežnikov, politički analitičar i predsjednik Instituta za javne poslove, slovačkog think tanka, rekao je da, poput mnogih simpatizera Rusije, Fico svoju podršku Moskvi shvaća kao “mirovnu” inicijativu.

“On i njegovi saveznici tvrde da ne bismo trebali slati oružje Ukrajini jer će to produžiti rat. Kažu da će ‘biti mira ako prestanemo slati oružje Ukrajini’ jer ako to ne učinimo, sukob će prije završiti. Dakle, u biti, oni nisu za mir, oni su proruski nastrojeni”, rekao je za CNN.

Fico je prethodno bio slovački premijer više od decenije, prvo između 2006. i 2010., a zatim ponovo od 2012. do 2018.

Bio je prisiljen podnijeti ostavku u martu 2018. nakon višesedmičnih masovnih protesta zbog ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírová. Kuciak je izviještavao o korupciji među elitom zemlje, uključujući ljude izravno povezane s Ficom i njegovom strankom SMER.

Haos i interna svađa

Birači su se okrenuli od SMER-a na sljedećim izborima 2020. i izabrali stranku desnog centra Obični ljudi i neovisne ličnosti (OLaNO).

Prvobitno viđen kao dašak svježeg zraka, OLaNO i lider Igor Matovič na kraju su razočarali mnoge svoje birače. Matovič, milijunaš koji je sam stekao novce, pobijedio je na izborima na snažnoj antikorupcijskoj platformi, obećavajući da će “očistiti” Slovačku.

No, njegova antikorupcijska referenca pretrpjela je nekoliko udaraca na samom početku. Bio je prisiljen priznati da je plagirao svoj magistarski rad i predsjedao je vladom koja je bila opterećena internim sukobima.

Bio je prisiljen odstupiti nakon nešto više od godinu dana nakon što je njegova jednostrana odluka da kupi vakcine protiv Covid-19 iz Rusije izazvala pobunu u njegovoj koalicijskoj vladi.

Matovič je zamijenio mjesta sa svojim ministrom financija Eduardom Hegerom, ali haos se nastavio. Dok se zemlja borila s posljedicama pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, više unutrašnjih i ličnih sukoba dovelo je do raspada vladajuće koalicije u decembru. Heger je nastavio biti privremeni premijer, ali je i on dao ostavku u maju, a zamijenio ga je tehnokrat, Ludovit Odor.

Haos zadnjih godina dao je Fici novu priliku.

“Godinu dana nakon prošlih izbora izgledalo je gotovo kao da će stranka potpuno nestati. Ali (Fico) se uspio rehabilitirati i sada je favorit”, rekao je Mesežnikov. “SMER i dalje ima snažnu podršku među svojim glavnim biračima i ta je podrška emocionalno povezana s (Ficom), ali su im pomogli i mnogi sukobi unutar vlade i neki vanjski faktori, uključujući Covid, visoku inflaciju, energetsku krizu i rat u Ukrajini”.

Slovačka ima kompliciran izborni sistem i fragmentiranu političku scenu, s čak 10 političkih grupacija koje potencijalno mogu doseći prag od 5% potreban za ulazak u parlament.

To znači da će Ficina stranka, čak i ako pobijedi na izborima, vjerovatno trebati barem jednog koalicijskog partnera. Nije isključio suradnju s Republikom, ekstremističkom krajnje desnom strankom koja tvrdi da je rat u Ukrajini posljedica “politike širenja NATO-a” i “agresije Kijeva prema ruskoj manjini u istočnoj Ukrajini”.

Dezinformacije i propaganda pobjeđuju

Unutrašnji sukobi u vladi i nekoliko korupcijskih skandala visokog profila oslabili su povjerenje ljudi u javne institucije i stvorili plodno tlo za propagandne i dezinformacijske kampanje.

U posljednjem zaokretu prošlog mjeseca, slovačka policija optužila je šefa špijunske službe zemlje i nekoliko drugih najviših sigurnosnih zvaničnika za urotu za zlouporabu ovlasti. Fico, koji je blizak nekima od onih koji su bili upleteni u skandal, opisao je situaciju kao “policijski udar”.

Prema istraživanju GlobSec-a, sigurnosnog think tanka sa sjedištem u Bratislavi, samo 40% Slovaka vjeruje da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, što je najmanji udio među osam srednjoeuropskih i istočnoeuropskih i baltičkih država na koje se GlobSec fokusirao. U Češkoj, koja je sa Slovačkom bila jedna država, 71 posto stanovnika za rat krivi Rusiju.

Isto istraživanje pokazalo je da 50% Slovaka doživljava Sjedinjene Države — dugoročnog saveznika zemlje — sigurnosnom prijetnjom.

Dominika Hajdu, direktorica politike GlobSecovog Centra za demokraciju i otpornost, rekla je da je Slovačka jedinstveno ranjiva na rusku propagandu.

“Neke od stranaka koje trenutno vode u anketama šire iste narative – kao naprimjer da je Zapad taj koji nas pokušava ‘uvući’ u rat i da je svako ko je proukrajinski orijentiran automatski anti-Slovak”, rekla je.

Dodala je da proruska propaganda ima odjeka i zato što je veliki dio stanovništva uvijek bio vrlo proruski orijentiran, a čak i sada oko četvrtina stanovnika pozitivno gleda na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Historijski gledano, uvijek je postojao jak panslavenski narativ o Rusiji kao jačem bratu koji će zaštititi Slovake od Mađara i koji je zatim oslobodio Slovačku od nacista”, dodala je.

Slovačka ima kompliciran odnos s Mađarskom, jer je stoljećima bila dio Austro-Ugarskog carstva. Mađari su najveća manjina u Slovačkoj i mnogi Mađari još uvijek vide Trianonski ugovor iz 1920., kojim su redefinirane nacionalne granice nakon Prvog svjetskog rata, kao nepravdu prema svojoj zemlji. To je dovelo do nacionalističke retorike s obje strane granice.

Mesežnikov naglašava da Fico i njegovi saveznici koriste rastući zamor i bijes među slovačkim glasačima zbog vladine nedvosmislene podrške Ukrajini.

“Vlada je donijela vrlo brzu i čvrstu odluku – i rekao bih da se time našla na pravoj strani historije – podržati Ukrajinu. Slovačka je postala proaktivna članica EU u predlaganju sankcija Rusiji i poslala je Ukrajini svu opremu koju je mogla”, dodaje.

Nakon odluke Slovačke da pošalje protuzračnu obranu samo nekoliko sedmica nakon početka invazije, uslijedila je isporuka oklopnih vozila, helikoptera, haubica i druge opreme. Također je prihvatila više od 100.000 ukrajinskih izbjeglica — primjetan broj za zemlju od samo 5,4 miliona stanovnika.

Međutim, Mesežnikov je rekao da se veliki broj Slovaka ne slaže s takvim pristupom — te da su im se SMER i Republika brzo počeli udvarati.

“Njihov drugi argument, osim mirovnog, je da ne trebamo pomagati Ukrajini jer to ide na štetu Slovaka. Kažu da je preskupo i da brinemo samo o sebi”, rekao je Mesežnikov.

To je snažan argument za birače koji se bore s krizom troškova života, ali Mesežnikov smatra da se ne temelji u potpunosti na činjenicama jer je većina podrške subvencionirana iz fondova Europske unije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad