Izdaja koja je slomila arapsko povjerenje u Zapad: Bliski istok i dalje trpi posljedice tajnog kolonijalnog dogovora

Tokom Prvog svjetskog rata, dok se Osmansko carstvo raspadalo, britanski diplomata Mark Sykes i francuski diplomata François Georges-Picot u tajnosti su iscrtali mape budućeg Bliskog istoka. Njihove linije, povučene olovkom po karti, presjekle su etničke, vjerske i historijske zajednice, stvarajući nove političke entitete koji nisu odgovarali realnostima na terenu.

Sporazum, potpisan 16. maja 1916. godine i odobren od carske Rusije, predviđao je podjelu arapskih provincija Osmanskog carstva na zone direktne kontrole i zone utjecaja Britanije i Francuske. Jerusalem je trebao imati međunarodni status, dok su ključne luke i teritorije raspodijeljene prema interesima velikih sila.

Suprotna obećanja Arapima

U isto vrijeme dok su u Evropi dijelili region, Britanci su vodili paralelne pregovore sa šerifom Mekke Husseinom bin Alijem, ohrabrujući arapsku pobunu protiv Osmanlija obećanjima o stvaranju velike nezavisne arapske države.

Ta obećanja nikada nisu ispunjena.

Kada su boljševici nakon Ruske revolucije 1917. godine objavili tajni sporazum, nazivajući ga "sporazumom kolonijalnih lopova", u arapskom svijetu postalo je jasno da su zapadne sile istovremeno obećavale slobodu i planirale podjelu.

Nakon rata, Sykes–Picot nije doslovno proveden, ali je poslužio kao temelj za mandatni sistem koji su Britanija i Francuska uspostavile kroz odluke konferencije u San Remu 1920. godine. Nastale su nove države i teritorije pod zapadnom upravom: Irak, Transjordan, Palestina, Sirija i Liban.

Francuska je podijelila Siriju na više administrativnih i sektaških entiteta, dok je Britanija konsolidovala Irak i upravljala Palestinom, gdje je istovremeno provodila Balfurovu deklaraciju o "nacionalnom domu za Jevreje". Upravo tu mnogi Arapi vide direktnu vezu između Sykes–Picota i kasnije okupacije Palestine.

Granice koje su preživjele stoljeće

Iako su se kolonijalne uprave formalno povukle sredinom 20. stoljeća, granice koje su tada povučene uglavnom su ostale nepromijenjene. One su opstale kroz dekolonizaciju, hladni rat i regionalne sukobe, često održavane autoritarnim režimima i međunarodnim intervencijama.

Tek početkom 21. stoljeća, nakon američke invazije na Irak 2003. godine i izbijanja sirijskog rata 2011, poredak uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata počeo je ozbiljno pucati. Pojava ISIL-a 2014. godine, uključujući simbolično uklanjanje graničnih prijelaza između Iraka i Sirije, bila je otvoreni izazov poretku nastalom na ruševinama Sykes–Picota.

Za mnoge Arape, Sykes–Picot nije samo historijski dokument, već početna tačka dugotrajnog osjećaja da su Zapad i njegove sile oblikovale region prema vlastitim interesima, zanemarujući volju lokalnog stanovništva. To nepovjerenje nastavilo je da oblikuje odnose Bliskog istoka sa Zapadom – od palestinskog pitanja do savremenih ratova i pobuna.

Više od jednog stoljeća kasnije, linije povučene u tajnosti i dalje bacaju dugu sjenu nad regionom koji se nikada u potpunosti nije oslobodio njihovih posljedica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad