Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je val neistina na društvenim mrežama i u eteru. Novinarka BBC-a objasnila je kako te lažne vijesti prepoznati i izbjeći.

“Otkako je počeo rat, moje sanduće je preplavljeno porukama ljudi koji su mi govorili o obmanjujućim videima na svojim feedovima društvenih mreža i na profilima ljudi koji promiču teorije zavjere.

I to nije samo na društvenim mrežama – to je i propaganda koju sponzorira država koja gura lažne tvrdnje u eteru i šire”, kaže Marianna Spring.

Kako možete uočiti loše informacije – i zaustaviti njihovo širenje?

1. Pazite na stare i obmanjujuće videozapise

Postoje vrlo stvarni, uznemirujući videozapisi koji se dijele o tome što se događa na terenu u Ukrajini. Ali tu su i snimke iz starih sukoba koje postaju viralne. Ljudi to često dijele jer su šokirani – ili čak pokušavaju pomoći. Ali to samo doprinosi kaosu.

Najbolji način da otkrijete je li video stvaran ili ne jest tražiti tragove – poput vremena, putokaza, jezika kojima ljudi govore.

Videozapisi ruske invazije na Krim i eksplozije u Bejrutu 2020. naširoko su dijeljeni kao videi iz trenutnog sukoba.

Pomoću Google karata možete otkriti je li video stvarno s mjesta na kojem se tvrdi da je snimljen. A korištenjem obrnutog pretraživanja fotografija, dostupnog na brojnim internetskim stranicama, možete vidjeti je li isti video ili slika već dijeljena online. To je znak da je recikliran iz prethodnog događaja.

2. Tko to dijeli – i zašto?

Važno je ispitati tko je uopće podijelio objavu. Možete li provjeriti tko su oni – i jesu li izvor od povjerenja?

Oni koji su objavili obmanjujuće videozapise ponekad traže lajkove i dijeljenja. Ovo je uznemirujuće vrijeme – i postovi o tome što se događa u Ukrajini vjerojatno će se zaživjeti. Drugi dijele lažne tvrdnje kako bi progurali određene narative – da bi pojačali svoje političke agende ili da bi posijali sumnju i zbrku.

“Nekoliko mladih ljudi pričalo mi je o proruskim profilima koji se svađaju s Ukrajincima, sugerirajući bez ikakvih dokaza da je rat “insceniran” ili da Ukrajina bombardira vlastiti teritorij.

Jedan čovjek kojeg sam intervjuirala objasnio mi je da čak ni slike njegove kuće u blizini Kijeva, potpuno uništene bombama, ne mogu uvjeriti te ljude. Mnogi od njih imaju malo ili nimalo sljedbenika, preuzeli su sliku profila s drugih mjesta na mreži i koriste generička korisnička imena. Također su počeli objavljivati ​​tek nakon početka invazije. Teško je reći tko u konačnici vodi ove profile”, kaže novinarka.

Drugi profili koji su promovirali lažne tvrdnje o pandemiji Covida usmjerili su pozornost na dijeljenje lažnih teorija zavjere o ratu. Isti lažni primjeri – na primjer da su ozlijeđeni u bombardiranju “glumci” – pojavljuju se iznova i iznova, a čak su ih i gurali ruski diplomati.

3. Zastanite prije nego što podijelite

Puno toga što je na društvenim mrežama o ratu je zastrašujuće. To izaziva reakciju – a to znači da ljudi ponekad dijele objave prije nego provjere jesu li stvarne. Dezinformacije se šire jer se poigravaju našim emocijama i pristranošću.

Ne radi se samo o negativnim emocijama – ponekad i priče pune nade mogu postati viralne. Iako mogu podići moral, pridonose kaosu na internetu i otežavaju shvatiti što se zapravo događa.

Informacijski rat je nešto više od društvenih medija. To je bitka koju vode vlade u Ukrajini i Rusiji, koje tjeraju propagandu. Pitanje zašto bi određeni izvor mogao nešto reći – i je li to potkrijepljeno dokazima, piše BBC.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad