Kako je Jesse Jackson stao uz Palestinu kada je to bilo najteže: "Razumijemo život pod okupacijom jer smo i sami bili okupirani"

Još 1980-ih, u vrijeme kada je bezrezervna podrška Izraelu bila dominantna u američkoj politici, Jackson je otvoreno uključio arapsko-američku zajednicu u svoju predsjedničku kampanju. Godine 1984. imenovao je aktivistu Jamesa Zogbyja za zamjenika menadžera kampanje, čime je prvi put dao važnu političku ulogu arapsko-američkom predstavniku u jednoj velikoj nacionalnoj kampanji. Zogby je kasnije osnovao Arab American Institute, ključnu organizaciju za političku mobilizaciju ove zajednice.

Jacksonova kampanja također je aktivno podržala pravo Palestinaca na samoopredjeljenje, pomažući da se to pitanje prvi put ozbiljno uključi u politički diskurs Demokratske stranke. Tokom njegove druge predsjedničke kandidature 1988. godine, delegati povezani s njegovom kampanjom pokušali su uvrstiti podršku palestinskoj državnosti u stranačku platformu. Iako prijedlog nije usvojen na nacionalnom nivou, 11 saveznih država prihvatilo je platforme koje su podržavale prava Palestinaca na sigurnost, samoopredjeljenje i vlastitu državu.

Jackson je zagovarao široku političku koaliciju marginaliziranih zajednica kroz svoju Rainbow/PUSH Coalition, uključujući Afroamerikance, Latinoamerikance, Azijate i Arape. Aktivisti ističu da je upravo njegov pristup pomogao američkim Arapima da steknu političku vidljivost i utjecaj u američkom društvu.

Njegova podrška nije prestala nakon predsjedničkih kampanja. Jackson je nastavio zagovarati prava Palestinaca, podržavao prihvat sirijskih izbjeglica i javno branio pro-palestinske proteste, uključujući studentske demonstracije tokom rata u Gazi. Njegova organizacija Rainbow/PUSH Coalition također je pozvala na prekid vatre u Gazi, naglašavajući univerzalnost borbe za pravdu.

Analitičari i aktivisti ističu da je Jackson bio među rijetkim američkim političkim liderima spremnim javno govoriti o palestinskim pravima, uprkos političkom riziku. Njegovo nasljeđe, kažu, pomoglo je arapsko-američkoj zajednici da se politički organizira i učestvuje u demokratskom procesu.

"Čak i samo reći: ‘Podržavam pravo Palestinaca da postoje u nacionalnoj političkoj sferi’ moglo je dovesti do toga da budete označeni kao radikal i gurnuti na margine", rekao je Matthew Jaber Stiffler, direktor Centra za arapske narative, za Al Jazeeru. "Mainstream kandidati nisu, a često ni danas ne žele, uključiti takvu poziciju u svoje platforme. Mislim da je upravo zato postojalo toliko poštovanja prema Jesseju Jacksonu i onome za šta se zalagao, jer se nije bojao govoriti o tome".

Slično tome, Maya Berry, izvršna direktorica Arab American Institute, naglasila je da je Jackson otvorio vrata političkom osnaživanju arapsko-američke zajednice. "Teško je ispričati priču o političkom osnaživanju američkih Arapa bez razumijevanja puta koji je Jackson pomogao stvoriti", rekla je Berry. "Razumio je da se borba za pravdu mora voditi i kada je to politički teško, a ne samo kada je popularno".

Iako palestinsko pitanje i dalje ostaje politički osjetljivo u Washingtonu, Jacksonov rad otvorio je prostor za novu generaciju političkih aktivista i lidera, učvršćujući ideju da borba za građanska prava u SAD-u uključuje i solidarnost s potlačenim narodima širom svijeta.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad