Kako je Katar postao svjetska prijestolnica diplomatije

U jeku “dvanaestodnevnog rata” između Izraela i Irana u junu ove godine, američki predsjednik Donald Trump je među prvima nazvao emira Katara, šeika Thamima, nadajući se da ta zemlja može ubijediti iranskog predsjednika Pezeshkiana na pregovore. Iran je odbio da pregovara dok je pod vatrom.

Kako je Katar "preuzeo udarac"

Za Katar, rat je predstavljao egzistencijalnu prijetnju. Ova bogata, ali mala zaljevska država dijeli plinsko polje s Iranom, uživa dobre odnose s Teheranom, ali je istovremeno domaćin najveće američke baze na Bliskom istoku – Al Udeid, s 10.000 američkih vojnika. U slučaju šireg sukoba, Katar bi bio direktno ugrožen.

Uprkos eskalaciji, uključujući američke napade na iranska nuklearna postrojenja i iranski raketni udar na Al Udeid 23. juna – prvi napad na teritoriju Katara u modernoj historiji – sukob je okončan za manje od 48 sati. Napad je, prema analitičarima, bio koordiniran i "kontrolisan", bez žrtava, te je poslužio kao izlazna strategija za Iran. Katar je, po riječima jednog zapadnog diplomate, “preuzeo udarac kako bi omogućio deeskalaciju”.

Već sljedeći dan, Katar je ubijedio Iran da pristane na američki prijedlog prekida vatre. Time je mala država uspjela preokrenuti rat u mir, potvrđujući svoj status nezamjenjivog posrednika.

Tokom posljednjih godina, Katar se pozicionirao kao svjetska prijestolnica diplomatije. U Dohi su se vodili pregovori o američkom povlačenju iz Afganistana, oslobađanju talaca iz Irana, povratku ukrajinske djece iz Rusije, te više rundi pregovora između Izraela i Hamasa. U julu 2025., Katar vodi deset aktivnih mirovnih procesa, uključujući i nedavno potpisani mirovni sporazum između Konga i Ruande.

Šef katarske diplomatije za posredovanja, dr. Mohammed al-Khulaifi, opisuje svoj posao kao “rad doktora – traženje pravog lijeka za najkomplikovanije konflikte”. Katar ne traži direktne nagrade, već gradi ugled, povjerenje i uticaj.

Graditelj stabilnosti u nestabilnoj regiji

Kako navodi Guardian, u pozadini svega stoji ogromno bogatstvo stečeno eksploatacijom najvećeg svjetskog plinskog polja. Od 1990-ih, kada je Al Jazeera počela širiti katarski uticaj u arapskom svijetu, do današnjeg dana, Katar koristi i soft i hard power – od medija i investicija (Harrods, PSG, Miramax), do vojne saradnje s Amerikom.

Katar danas ulaže milijarde dolara u modernizaciju američke baze Al Udeid. Također je uložio stotine miliona dolara u lobiranje u SAD-u, posebno među krugovima bliskim Donaldu Trumpu – uključujući saradnju s njegovim bivšim zvaničnicima i ulaganja u firme povezane s Jaredom Kushnerom. Neki američki mediji dovode u pitanje katarski uticaj, ali Doha ostaje uvjerena da rezultati govore za sebe.

U regiji poznatoj po nestabilnosti, Katar nastoji graditi stabilnost, barem u diplomatskom smislu. Njegovi posrednici se često kreću između strana koje se međusobno ne priznaju, ublažavaju jezik sporazuma, i nude logističku podršku – pa čak i finansiraju pregovaračke procese.

No, kapaciteti su ograničeni. Mnogi ključni zvaničnici obavljaju više funkcija. Rastuća potražnja za posredovanjem nadmašuje mogućnosti. Skandal “Qatargate” u Izraelu, vezan za lobiste koji su primali novac da promoviraju Katar, pokazao je koliko brzo reputacija može biti ugrožena.

Ipak, uprkos izazovima, Katar ostaje ključni igrač. U trenutku dok Izrael i Hamas vode iscrpljujuće pregovore bez pomaka, katarski pregovarači još uvijek trče između zaraćenih strana – zatvorenih u dvije zgrade udaljene deset minuta vožnje, fokusirani na cilj, bez pompe, bez reklame.

Kako kaže jedan katarski zvaničnik: “Mi ne pravimo dogovore da bismo se dokazali. Mi ih pravimo jer neko mora”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad