Kako je Napulj postao glavni grad pokreta solidarnosti s Palestinom

Gotovo dvije godine boje palestinske zastave – crvena, bijela, zelena i crna – dominiraju prvim redovima mnogih javnih događaja u Napulju, od fudbalskih utakmica do koncerata i okupljanja lokalnih zajednica. Restorani i knjižare u starim uličicama centra grada na prozorima imaju naljepnice s motivom lubenice, kao suptilni simbol palestinske zastave u najposjećenijim dijelovima Napulja, piše Foreing Policy.

Napulj je od 7. oktobra 2023. bio u samom vrhu evropskih građanskih pokreta podrške Gazi. Dok krajnje desna premijerka Italije Giorgia Meloni posljednje dvije godine dosljedno izražava podršku izraelskoj vladi – iako je povremeno kritikovala pojedine vojne operacije u Gazi – stanovnici Napulja svrstali su se među najglasnije palestinske saveznike na kontinentu.

U septembru 2024. godine Vincenzo De Luca, predsjednik regije Kampanija, čiji je glavni grad Napulj, postao je prvi izabrani italijanski zvaničnik koji je izraelski rat u Gazi nazvao "genocidom". A gradsko vijeće Napulja već je u maju usvojilo rezoluciju o zvaničnom priznanju palestinske države, mnogo prije nego što je nacionalna vlada uopšte počela razmatrati taj korak.

"Napulj i Palestina idu ruku pod ruku. Pobjednički duh ovog grada vrlo je sličan palestinskom", rekla je Maisa al-Hassan, palestinska stomatologinja koja se u Napulj preselila na studije kasnih 1980-ih. "Ovdje smo uvijek nailazili na empatiju i solidarnost, jer dijelimo sličnu ljubav prema zemlji koju osjećamo potrebu da zaštitimo i oslobodimo od tlačitelja".

Palestina kao "simbol svih svjetskih nepravdi"

Stanovnici Napulja već dugo osjećaju posebnu solidarnost s Palestincima. Posljednjih decenija historijsko središte grada postalo je svojevrsni muzej palestinske borbe na otvorenom, s desetinama murala svjetski poznatih umjetnika-aktivista Cira Cerulla (poznatog kao Jorit) i Eduarda Castalda, koji prikazuju priče o palestinskom otporu.

Neki murali jednostavno prikazuju važne palestinske ličnosti poput vođe PLO-a Yassera Arafata i mlade aktivistkinje Ahed Tamimi. Drugi su složeniji: prikazuju stariju Napolitanku kako poliva izraelske vojnike vodom ili kolaže koji spajaju slike iz nacističke antisemitske propagande s prizorima savremenog Izraela.

"Još kad sam imao 13 godina, sjećam se da se u Napulju Palestina doživljavala kao simbol svih svjetskih nepravdi, prisutna na svakoj političkoj demonstraciji i korištena kao metafora za naše vlastite društvene borbe", rekao je Jorit.

Prema Claudi Fauziji, sicilijanskoj ekspertici za politiku i identitet južne Italije, ova povezanost proizlazi iz osjećaja Napolitanaca da su, poput Palestinaca, i oni historijski bili žrtve ugnjetavanja. Fauzia kaže da je jug Italije dugo prikazivan kao "zaostao... koristan samo kao rezervoar jeftine radne snage i zarobljeno tržište potrošnje".

Tradicija otpora

Grad ima dugu tradiciju otpora okupaciji – još od stvaranja italijanske države u 19. stoljeću, kada je sjeverno kraljevstvo Sardinija-Pijemont anektiralo južno Kraljevstvo Dviju Sicilija tokom procesa poznatog kao ujedinjenje Italije, što se u Napulju i danas doživljava kao osvajanje. Godinama nakon toga sjeverna je vojska brutalno gušila pobune na jugu, koje su dijelom bile izazvane preraspodjelom bogatstva i resursa iz juga prema sjeveru.

Manje od jednog stoljeća kasnije, tokom Drugog svjetskog rata, građani su sami protjerali nacističke okupatore iz Napulja, bez pomoći saveznika, u događaju poznatom kao "četiri dana Napulja" – epizodi na koju se često pozivaju pro-palestinski aktivisti kako bi istaknuli sličnu kulturu otpora okupatorima.

Al-Hassan, koja je učestvovala na brojnim protestima, rekla je da se od prvih napuljskih marševa solidarnosti s Gazom nakon 7. oktobra "spominjanje napuljske prošlosti redovno moglo čuti na protestnim trgovima".

Južna Italija i danas ima najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u zemlji, a radnici koji su migrirali na sjever u potrazi za poslom često su se suočavali s diskriminacijom.

Abbas, počasni stanovnik Napulja

Sociologinja Sofia Bacchini sa Univerziteta u Napulju, koja proučava migracije palestinskih studenata u Italiju, kaže da su se mnogi radnici s juga Italije počeli poistovjećivati s palestinskom borbom nakon Šestodnevnog rata 1967., sukoba koji je učvrstio izraelsku vojnu dominaciju u regionu.

Hiljade palestinskih studenata tada su došle u Italiju, privučene otvorenim granicama i stipendijama, ali i tadašnjim pro-palestinskim stavom italijanske vlade. Njihov politički aktivizam doveo je do osnivanja Palestinskog studentskog saveza Italije, koji je, prema Bacchini, postao najveći palestinski univerzitetski pokret u Evropi. Pokret je u Napulju našao mnogo pristalica i izvan arapske zajednice — danas, prema neslužbenim podacima, u gradu živi oko 1.500 Palestinaca.

"Lokalnu solidarnost s Palestinom među stanovnicima i organizacijama civilnog društva posljednjih su godina dodatno podsticale i gradske vlasti Napulja", rekla je Bacchini.

Grad uglavnom vode lijevo orijentisane administracije od 1993. godine. Napulj je 2005. postao pobratimskim gradom Nablusa, grada na okupiranoj Zapadnoj obali, čije ime – poput Napulja – potječe od grčke riječi Neapolis ("novi grad"). Godine 2013. tadašnji gradonačelnik Luigi de Magistris proglasio je predsjednika Palestinske uprave Mahmouda Abbasa počasnim građaninom Napulja i zauzvrat prihvatio počasno palestinsko državljanstvo primivši palestinski pasoš.

Za Meloni priznanje Palestine "rizično"

Nedavna istraživanja pokazuju da italijansko javno mnijenje polako sustiže stavove Napolitanaca. Istraživanje Italijanskog instituta za međunarodne političke studije iz oktobra 2024. otkrilo je da 35 posto Italijana smatra izraelsku vladu premijera Benjamina Netanyahua odgovornom za sukob. Anketa YouGova iz juna pokazala je značajan pad podrške Izraelu, s tek 6 posto ispitanika koji vjeruju da su izraelski napadi na Gazu opravdani.

To se odrazilo i u masovnim izlascima građana na nacionalne štrajkove 22. septembra i 3. oktobra, koji su gotovo paralizovali zemlju. U Napulju, gdje je odziv bio među najvećima, demonstranti su blokirali glavni željeznički kolodvor. Ukupno je više od milion Italijana marširalo ulicama, trgovima i autoputevima širom zemlje, izražavajući podršku Gazi i tražeći da vlada osudi genocid.

Danas gotovo devet od deset Italijana želi da njihova država prizna Palestinu, što Meloni i dalje odbija, tvrdeći krajem septembra da bi to "bio rizičan potez".

Danas je srce napuljskog pro-palestinskog pokreta Kulturni centar Handala Ali, zajednički prostor koji promoviše svijest o arapsko-izraelskom sukobu i palestinskoj kulturi. Centar je osnovan 2021. godine, a nalazi se u središnjem, radničkom kvartu Forcella, na mjestu nekadašnje radnje palestinskog izbjeglice Alija Oraneyja.

Četiri decenije, sve do njegove smrti 2020., Oraneyjev bazar bio je okupljalište ljevičarskih studenata i aktivista koji su dolazili razgovarati s njim o životu u Palestini. Danas obnovljeni prostor zadržava toplu, otvorenu atmosferu u jednom od najprometnijih dijelova grada. Svakog septembra tu se održava mali filmski i kulturni festival na kojem se besplatno prikazuju nezavisni palestinski filmovi i organizuju javne tribine i diskusije.

"Centar Napulja u posljednje vrijeme je snažno pogođen pretjeranim turizmom", rekla je Giulia al-Omleh, italijansko-palestinska studentica i aktivistkinja iz centra. "Mislili smo da je ovo savršeno mjesto... za otvorene debate, izložbe i predavanja – i zbog simbolike tog prostora, koji je nekad bio epicentar pro-palestinskog studentskog pokreta, ali i zbog toga što je to sada strateško mjesto kroz koje prolazi mnogo ljudi".

Al-Omleh, koja je i Napolitanka i Palestinka, priznaje da, uprkos brojnim paralelama između dvije zajednice, nepravda s kojom se Palestinci svakodnevno suočavaju daleko prevazilazi iskustva Napolitanaca. "Ovdje ljudi nisu izloženi okupaciji strane sile, masovnom raseljavanju ni stalnom razaranju", rekla je. Ipak, "historija ovog grada neraskidivo je povezana s njegovom buntovnom prirodom – pobunom protiv pohlepnih tlačitelja".

Za mnoge pro-palestinske Napolitance danas je važnije nego ikad sačuvati taj buntovni duh grada.

"Ovo je jedan od najposjećenijih gradova na svijetu", rekao je Castaldo. "Reafirmisati ga kao anti-cionistički prostor znači reafirmisati njegov identitet – mjesto s dubokim osjećajem za društvenu pravdu".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad