Otkako su se gomile ljudi prvi put počele okupljati na njujorškom Times Squareu kako bi obilježili doček Nove godine prije više od jednog stoljeća, nastao je i ritual u kojem ljudi hrle u blještavi haos u centru grada kako bi nazdravili novim počecima. U 23.59 sati. blještava kugla spušta se niz stup, dok sudionici na licu mjesta - i milioni onih koji slušaju iz svojih domova - odbrojavaju unazad od 60. Kad otkuca ponoć, gomila eruptira u kakofoniju zvukova, često padajući u zagrljaj voljene osobe.

Ali kako je počelo ovo novogodišnje slavlje i zašto se obilježava tako da se pažljivo prati lopta koja se spušta niz stup?

Lopta na Times Squareu prvi put je pala 1904. godine, a nastala je zahvaljujući Jacobu Starru, ukrajinskom imigrantu i metalcu, te bivšem izdavaču New York Timesa, Adolphu Ochsu. On je uspješno privukao gomilu u novinski neboder na Times Squareu pirotehnikom i vatrometom kako bi proslavili nadolazeću godinu, ali su gradske vlasti zabranile korištenje eksploziva nakon samo nekoliko godina proslava.

Stoga je Ochs naručio Starra, koji je radio za kompaniju za izradu znakova Strauss Signs (kasnije poznatu kao Artkraft Strauss, firma u kojoj je Starr bio predsjednik), da izradi novi vizualni prikaz.

Tokom prošlog stoljeća, taj se prikaz i simbol Nove godine razvio od željeznog i drvenog kaveza ukrašenog lampicama do blistave kristalne kugle.

Njihov koncept temeljio se na vremenskim kuglama, nautičkim uređajima koji su stekli popularnost u 19. stoljeću. Kako je mjerenje vremena postalo preciznije, brodskim navigatorima bio je potreban standardizirani način za podešavanje kronometara. Svaki dan bi luke i zvjezdarnice istovremeno dizale i spuštale metalnu kuglu kako bi mornari mogli sinkronizirati svoje instrumente.

I Ochs i glavni električar New York Timesa, Walter Palmer, zaslužni su za ideju, navodno inspiriranu zgradom Western Union u središtu grada, koja je ispuštala vremensku kuglu svaki dan u podne. Ali Starrova unuka Tama, koja se pridružila Artkraft Straussu 1982. i sada je vlasnica kompanije, rekla je u telefonskom intervjuu kako vjeruje da je njen djed smislio koncept da se kugla spušta i osvjetljava brojevima nove godine u ponoć.

“Ideja je bila da se … osvijetli potpuno novom strujom koja je upravo stigla u susjedstvo”, rekla je Tama, koja je godinama služila kao predstojnica na stadionu Times Square. “I spuštalo se ručno … počevši od jedne minute do ponoći, i tako se radilo mnogo godina”.

“Bila je to adaptacija stare, korisne stvari”, dodala je. “Odmah je postalo popularno. Ljudima se to jednostavno svidjelo”.

Iako je Manhattan bio djelomično osvijetljen električnom energijom od ranih 1880-ih, US National Park Service (NPS) primjećuje da je polovica američkih domova još uvijek bila osvijetljena plinskim svjetlima i svijećama sve do 1920-ih. Prizor svjetlucave lopte koja se spušta s tamnog neba činio bi se vanzemaljskim.

Kad je lopta stigla do ograde sa znakom na kojem su prikazani brojevi godine, “električar bi bacio prekidač, isključio loptu i uključio brojeve u isto vrijeme”, rekla je Tama. “Dakle, izgledalo je kao da se lopta koja pada pretvara u skup brojeva”.

Cijeli se Times Square uključio u scenu. Prve godine konobari u obližnjim restoranima i hotelima nosili su cilindre na baterije “1908” koje su osvjetljavali kad je otkucala ponoć.

“Ljudima je to izgledalo kao magija”, rekla je Tama.

“Minuta izvan vremena”

Bilo je sedam različitih lopti na Times Squareu od tog prvog spuštanja, od željezne konstrukcije teške 700 funti opremljene lampicama od 25 vata, do lakšeg aluminijskog okvira nakon Drugog svjetskog rata, do “Velike jabuke” tokom uprave grada bivšeg gradonačelnika Edija Kocha.

Godine 1995., kada je lopta dobila blještavi update s kamenčićima, stroboskopskim svjetlima i računarskim kontrolama, tradicionalni proizvođači znakova više nisu bili potrebni — što je značilo da Artkraft Strauss, kompanija koja je donijela loptu na Times Square, više nije bila potrebna. Današnja lopta rezultat je suradnje Waterford Crystala i Philips Lightinga, koja koristi 32 256 LED dioda koje se mogu programirati da prikazuju milione boja i uzoraka na svojoj površini.

Uprkos tome, Tama se rado sjeća godina koje je provela kao mjeriteljica vremena na krovu One Times Squarea.

Kad je stigla posljednja minuta godine, radnici su spustili kuglu pomoću složenog sistema kolotura.

U izvođenju ovog rituala iz godine u godinu, Tama uočava suštinsku vezu između odbrojavanja, koje ona naziva “minut izvan vremena”, i donošenja novogodišnjih odluka.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje