Kako je Putin uništio štedljivu koaliciju u EU

Godinama su Njemačka i njeni saveznici skloni štednji bili budžetski strogi arbitri Evrope. Njihov moto bio je jednostavan: Nema zajedničkog duga, nema rasipanja budžeta i apsolutno nema blanko čekova za Brisel.
Zajedno, ova koalicija bogatih sjevernih nacija — Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska — čvrsto je držala konce budžeta Evropske unije, nadmudrujući južnu Evropu u maratonskim budžetskim pregovorima.

Međutim, pukotine se pojavljuju u jedinstvenom frontu sjevera. Rat na granicama Evrope, ekonomske promjene i američki predsjednik koji razmatra povlačenje iz NATO-a natjerali su na preispitivanje — a štedljiva alijansa se koleba upravo dok se EU priprema za sljedeću veliku budžetsku bitku.

“Suverenitet je postao novi slogan”

Ranije su ove štedljive zemlje razvijale “usko povezanu, dobro pripremljenu strategiju da zaustave ideje koje su imale veze s većom potrošnjom”, rekao je zvaničnik EU-a s iskustvom u vođenju nekoliko budžetskih pregovora za Politico.

Međutim, predstojeći pregovori o budžetu za period 2028–2034. obećavaju da će biti “potpuno drugačiji”, prema istom zvaničniku koji je, kao i drugi citirani u ovoj priči, tražio anonimnost jer nije ovlašten da govori javno.

“Grupa nordijskih i baltičkih zemalja razvija drugačiju viziju fokusiranu na sigurnosno pitanje koje ih razlikuje od ostalih štedljivih zemalja poput Nizozemske i Austrije”, rekla je Eulalia Rubio, analitičarka iz instituta Jacques Delors, za Politico.

Suverenitet je postao novi slogan, a čak i odlučni fiskalni jastrebovi poput Danske ili Finske sve više prihvataju ideju popuštanja budžetskih stega kako bi se ojačala kolektivna odbrana i otpornost EU-a na vanjske prijetnje.

Zašto se Danska predomislila

Ključni znak ove promjene došao je tokom novogodišnjeg govora danske premijerke Mette Frederiksen, kada je iznenadila veterane EU budžeta zagovarajući veću potrošnju na odbranu, državne subvencije i ulaganja u evropski suverenitet.

Za zemlju koja je dugo bila skeptična prema dubljoj integraciji u EU, riječi premijerke su predstavljale tektonski pomak.

Između ruskog iscrpljujuće ofanzivne u Ukrajini i američkog predsjednika koji želi oteti Grenland od njene zemlje, Frederiksen je snažno podržala francuski stil ideja o suverenitetu EU-a, koje je Kopenhagen donedavno smatrao neprihvatljivim.

“

Posmatramo] državne subvencije drugim očima, zajednički dug drugim očima i budžet EU-a drugim očima. Novo je vrijeme”, rekla je Frederiksen tokom zasebnog intervjua u decembru.

Analitičari su njene komentare proglasili prekretnicom u odnosu Danske i EU-a i potencijalnim klinom unutar nordijsko-njemačkog saveza.

“

Frederiksen] je lično promijenila svoj stav za 180 stepeni”, rekao je Jacob Funk Kirkegaard, analitičar iz Bruegel instituta.

Po njegovom mišljenju, to će omogućiti premijerki da “maksimizira utjecaj Danske” tokom budžetskih pregovora, jer može djelovati kao graditelj mostova između različitih grupa zemalja.

Ovo nije mala promjena. Frederiksen je jedna od najstabilnijih i najiskusnijih liderki u EU, a njena zemlja će kasnije ove godine preuzeti rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU — dajući Kopenhagenu značajan utjecaj na agendu bloka.

Dilema odbrane

Međutim, nisu svi uvjereni da su štedljive zemlje na pragu potpunog raspada.

Jedan diplomata iz EU je izjavio da je “teško razaznati koje su stvarne pozicije” zemalja.

Ono što je sigurno jeste da je ruska invazija na Ukrajinu natjerala zemlje sjevera EU-a da se suoče s pitanjem potrošnje na odbranu.

Zemlje poput Finske i Estonije, koje su geografski bliže sukobu, sada podržavaju zajednički dug EU-a za financiranje kupovine oružja — što je ranije bilo nezamislivo za štedljive zemlje.

Ipak, drugi članovi saveza nisu promijenili svoja stajališta. Njemačka i Nizozemska i dalje su čvrsto protiv zajedničkog duga EU-a za odbranu, što naglašava sve veće podjele unutar koalicije.

Austrija će vjerovatno dodatno pojačati svoj otpor prema dugu EU-a ako krajnje desničar Herbert Kickl, koji je blizak Rusiji, postane novi kancelar.

I dalje “svi prate stav Njemačke”

Ipak, savez nije potpuno mrtav.

Štedljive zemlje i dalje dijele zajednički stav kada je riječ o povezivanju regionalnih fondova EU-a — koji su uglavnom usmjereni na siromašnije regije u južnoj i istočnoj Evropi — sa strukturnim reformama koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti njihovih ekonomija.

“Stara štedljiva grupa se ponovo okupila” kako bi se suprotstavila povećanjima potrošnje tokom pregovora u novembru o godišnjem budžetu EU-a, rekao je diplomata EU.

Rubio iz Instituta Jacques Delors predviđa da će se grupa vjerovatno vratiti u predstojećim budžetskim razgovorima: “Ne mislim da će koalicije štedljivih zemalja protiv neto korisnika

onih koji primaju više novca iz EU-a nego što uplaćuju] nestati”.

Ali, dodala je, “postojat će dodatna grupa pritiska sastavljena od Poljske i istočnoevropskih zemalja koje će tražiti veći fokus na sigurnosna pitanja”.

Ipak, mnogi vjeruju da će pravi test sudbine štedljivih zemalja doći ako njemački izbori donesu većinu za Fridriha Merza i njegovu demokršćansku uniju (CDU).

Vlada predvođena CDU-om vjerovatno će se oduprijeti velikim projektima EU potrošnje, bilo na odbranu ili zelene investicije.

Ipak, ako najveća zemlja bloka promijeni mišljenje i postane sklonija potrošnji, njeni tvrdokorni saveznici će vjerovatno slijediti njen primjer.

“Još uvijek čekamo velikog igrača”, rekao je zvaničnik EU-a, misleći na Berlin.

“Oni su gravitacijska tačka za MFF

Višegodišnji financijski okvir, budžet EU-a], svi prate stav Njemačke”, dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje